Kada beremo biljke, imajmo na umu i zaštitu prirode. Mi ljudi smo stoljećima prilagođavali okoliš našim potrebama. Većina slovenskog krajolika je preoblikovana, prilagođena zadovoljavanju ljudskih potreba za hranom, stanovanjem, prijevozom, dobivanjem energije i sirovina. Pritom gorski svijet nije iznimka. Procjenjuje se da je prirodna gornja granica šume u našim Alpama snižena za najmanje 200 metara. To je posljedica višestoljetne ispaše stoke na pašnjacima iznad granice šume i istovremenog sječe šuma ispod nje. Tako su planinari povećali travnate površine i osigurali materijal za stanovanje i ogrjev. Gorski svijet je oduvijek vrijedio kao posljednje utočište kamo pobjegnemo od nezdravog života u civiliziranom svijetu, ali kao što vidimo danas, štetni utjecaji sežu i tamo. Zagađen zrak, kisele kiše, prevelik unos organskih tvari ostavili su posljedice u krhkom, za život graničnom, ekosustavu gorskog svijeta. Ako pogledamo globalnu sliku prilagođavanja okoliša potrebama čovječanstva, vidimo da su promjene okoliša još veće. Danas nije na nama samo da čuvamo prirodni okoliš i biološku raznolikost, već je već vrijeme da je u svojoj okolini aktivno povećavamo.
Kada beremo biljke, provjerimo koliko biljaka raste na području branja i ne poberemo više od dvije trećine. Ako je biljaka na određenom staništu vrlo malo, uopće ih ne beremo. Pazimo i na susjedne biljke, ne gazimo ih ili namjerno uništavamo. Po mogućnosti možemo zrelo sjeme odabranih biljaka rasuti po okolici. Tako ćemo pomoći u širenju biljaka i povećati mogućnosti za veću berbu u budućim godinama. Puno ćemo učiniti za poboljšanje životnog okoliša ako kod kuće zasadimo gredicu s ljekovitim biljem ili ljekovito bilje posijemo među povrće u vrtu. Možda će te biljke sadržavati manje ljekovitih tvari od onih koje rastu visoko u planinama, ali ćemo očuvanjem biljaka na prirodnim staništima i povećanjem biološke raznolikosti u svom vrtu pridonijeti poboljšanju našeg zajedničkog životnog okoliša. Boljem zdravlju više pridonosi zdravo životno okruženje, nego što nam može pomoći najljekovitija biljka usred nezdravog okruženja.
Zbog rijetkosti ili ugroženosti, neke su biljke u Sloveniji zaštićene zakonom. Među njima je i nekoliko ljekovitih biljaka, uglavnom onih koje rastu u planinama. Među najpoznatijima su arnika, žuti srčanik (košutnik ili encijan), planika, zimzeleni gornik, rosika i lisičjakovci. Stupanj zaštite je različit: cvijet arnike možemo ubrati za domaću uporabu, ali je ne smijemo iskopati, pobrati sjeme ili je brati za prodaju; nasuprot tome, planike ili košutnika ne smijemo brati niti za vlastitu uporabu. Osim biljaka, posebno su zaštićena i neka staništa i tamo se biljke ne beru (npr. uže područje Nacionalnog parka Triglav). Na takva područja nas obično upozoravaju table s natpisima.
Prilog je nastao u sklopu projekta koji financiraju MKGP i EU iz poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Projekt se provodi u okviru 3. javnog natječaja PRP 2014-2020 za Podmjeru 16.9 – Potpora za diverzifikaciju poljoprivrednih djelatnosti u djelatnosti u vezi sa zdravstvenom zaštitom, socijalnim uključivanjem, poljoprivredom koju podupire zajednica te obrazovanjem o okolišu i hrani (2021).
Više o projektu i aktivnostima u sklopu projekta možete pronaći na ovoj poveznici.
