Ubrzo nakon što uberemo biljke ili njihove dijelove, životni procesi u njima prestaju, započinju procesi propadanja i razgradnje. Stoga ubrane biljke što prije prenesemo na mjesto gdje ćemo te procese zaustaviti i očuvati ljekovite tvari nepromijenjene. Najstariji i najčešći način pohranjivanja je sušenje. Pri sušenju odstranimo iz biljaka vodu i time zaustavimo razgradnju biljaka, spriječimo razvoj bakterija i gljivica. Kod kuće sušimo u zračnim, suhim, čistim i od sunca zaštićenim prostorima: na tavanu, sjeniku, balkonu. Biljke u tankom sloju razprostremo na čist papir, možemo ih staviti u lese s mrežama ili ih povežemo u snopove i objesimo pod strop. U jesenskom i zimskom vremenu možemo sušiti u blizini peći ili radijatora, ali pazimo da temperatura nije previsoka. Za većinu bilja je prikladna temperatura sušenja do 35°C. Neke korijene, koru i plodove možemo sušiti pri višoj temperaturi (do 60°C). Vrijeme sušenja ovisi o debljini biljnih dijelova, o zračnosti, temperaturi i vlazi u zraku. Po lijepom, suhom vremenu se biljke lijepo i brzo osuše, a po sparnom, kišnom je sušenje dugotrajno, ponekad i neuspješno. Deblje korijene i plodove prije sušenja po dužini prerežemo. Dobro osušeno bilje je na dodir krhko, listovi šume, ako stabljike bilja prelomimo, one puknu (čujemo zvuk), lijepe su boje i nemaju miris po plijesni. Ako su tamne boje, neugodnog mirisa, na dodir mekane ili su na njima čak i tragovi plijesni, radije ih bacimo, jer nam mogu štetiti.
Osušeno bilje možemo pohranjivati u staklenim, zemljanim ili drvenim posudama s poklopcem. Pri tome moramo biti sigurni da smo bilje dobro osušili. Budući da vlaga ne može prelaziti kroz stijenke posuda, vlažno bilje bi u posudi splesnivilo. Staklene posude čuvamo na tamnom mjestu. Bilje možemo pohranjivati i u papirnatim vrećama, kroz koje prelazi vlaga i stoga ih čuvamo u suhom i tamnom prostoru. Unatoč pažljivoj pohrani, osušeno bilje s vremenom gubi svježinu i sadržaj ljekovitih tvari. Nakon jedne godine ih zamijenimo novima.
Drugi načini pohranjivanja
Bilje, ponajprije ono koje koristimo kao začine u kuhinji, možemo zamrznuti i čuvati u zamrzivaču, same ili s dodatkom ulja. Npr. svježi bosiljak nasjeckamo, rasporedimo u posudicu za izradu ledenih kocki, zalijemo s maslinovim uljem i sve zajedno zamrznemo. Tako imamo pripremljene ledene kocke s uljem i bosiljkom, koje upotrijebimo pri pripremi mediteranskih jela. U prijašnjim vremenima je bilo rašireno pohranjivanje začina u soli. Svježe bilje po slojevima naložimo u staklenu ili zemljanu posudu i zatvorimo. Primjereno je za peršin, ljupčac, srijemuš.
Pri sušenju, zamrzavanju i stavljanju u sol, pohranjujemo bilje ili njihove dijelove u cijelosti. Vrlo česti su načini pohranjivanja pri kojima pohranimo samo dio učinkovina iz bilja. To su ekstrakti i destilati. Kod kuće možemo pripremiti ekstrakte u alkoholu, u octu, u ulju, u šećeru ili medu. U našem kulturnom prostoru su najpoznatiji i najčešće korišteni ekstrakti u alkoholu. To su tinkture (koncentrirani ekstrakti), biljne rakije, biljna vina, biljna piva i likeri. Za pripremu biljnih octa koristimo aromatične biljke i većinom ih koristimo u kulinarstvu. Biljna ulja, osim u kulinarstvu, koristimo i za njegu kože i poboljšanje zdravlja. Iz njih možemo izrađivati masti i sapune. Poznata ulja i masti su: gospina trava ulje, ulje s bosiljkom, orahovo ulje, nevenova mast, gavezova mast i mast s divljim kestenom. Sa šećerom ili medom pripremamo sirupe. Kod nas se tradicionalno pripremaju sirupi s smrekovim vršcima, sa sljezom, s timijanom i s maslačkovim cvjetovima (maslačkov med). S parnom destilacijom izlučimo iz aromatičnih biljaka eterična ulja, koja su lako hlapljiva, a kemijski postojana i uporabna na najrazličitije načine; ponajprije kao mirisi i dodaci kozmetičkim i prehrambenim proizvodima.
Prilog je nastao u sklopu projekta koji financiraju MKGP i EU iz poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Projekt se provodi u okviru 3. javnog natječaja PRP 2014-2020 za Podmjeru 16.9 – Potpora za diverzifikaciju poljoprivrednih djelatnosti u djelatnosti u vezi sa zdravstvenom zaštitom, socijalnim uključivanjem, poljoprivredom koju podupire zajednica te obrazovanjem o okolišu i hrani (2021).
Više o projektu i aktivnostima u sklopu projekta možete pronaći na ovoj poveznici.
