Makrobios Panonija: Kakvo je trenutno stanje ekološke poljoprivrede u Pomurju? Kako se u zadnjih pet, deset godina promijenio broj ili postotak ekoloških poljoprivrednika?
Sonja Bertalanič: Kao što je vidljivo iz tablice i grafikona gore, broj ekoloških gospodarstava u Pomurju od 2010. do 2020. prilično je ravnomjerno rastao. Veći skok bio je između 2014. i 2016. Trenutno se zadnjih godina broj ekoloških gospodarstava u Pomurju kreće oko brojke 250. Nema većeg skoka ili porasta ekoloških gospodarstava nakon 2020., unatoč činjenici da smo postotno na začelju u Sloveniji.
Makrobios Panonija: Kako se (ako uopće) u zadnjih nekoliko godina promijenio odnos lokalnih poljoprivrednika prema ekološkoj proizvodnji/preradi? Gdje su najveći sistemski problemi za ekološku poljoprivredu i s kakvim se problemima najčešće susreću pojedini ekološki poljoprivrednici? Što bi poljoprivrednicima trebalo da se više njih preusmjeri na ekološku i/ili biodinamičku poljoprivredu?
Sonja Bertalanič: Dakle, prema podacima koji su vidljivi iz tablica i grafikona, vidimo eksponencijalni rast sve do 2015., nakon čega je nastupio trend pada i stagnacije. Zaključujemo da se je nakon 2015. usporio rast ulaska u ekološku poljoprivredu zbog nenaklonosti subvencijske politike u tom razdoblju (tj. visina plaćanja prešla je u korist KOPOP programa). U tom razdoblju također je uočljiv trend izlaska gospodarstava iz ekološke kontrole, što pripisujemo već spomenutom problemu i nedostatku horizontalnih i vertikalnih tržišnih veza u ekološkoj proizvodnji. Istodobno s trendom pada interesa i izlaska iz ekološke poljoprivrede, na to smo upozoravali vodstvo KGZS-a, kao i predstavnike MKGP-a. Unatoč činjenici da se u zadnjem razdoblju trudimo još više i dodatno smo uključili i biodinamičko savjetovanje, nema uočljivog porasta uključivanja EK gospodarstava. Taj uzrok pripisujemo nestimulativnom poslovnom okruženju EK.
Primjer: primarni proizvod ima 10% veću vrijednost, a konačni proizvod – na tržištu ima 100% veću vrijednost.
Jedna od posebnosti Pomurja je struktura zemljišta, jer imamo samo 30% trajnih travnjaka i 70% oranica i ostalih obradivih površina. Savjetovanje je stoga i zahtjevnije (tehnologije, …).
Svakako bi bile potrebne veće financijske stimulacije za poljoprivrednike koji bi se odlučivali za preusmjeravanje u EK, a posebno u biodinamičku poljoprivredu, koja je poznata po tome da proizvodi hranu najviše moguće kvalitete, posebno što se tiče vitalnosti hrane. Naravno, od iznimne je važnosti i ojačano stručno savjetovanje na području EK i BD. Potrebni su nam savjetnici koji se stvarno razumiju u EK i BD poljoprivredu i iza toga stoje, to žive, ponutruju. Zatim bi istovremeno bilo važno i da država poskrbi za osvješćivanje ljudi o važnosti EK i BD proizvedene hrane za zdravlje, kako iz preventivnog, tako i iz kurativnog vidika. Takva bi hrana trebala biti dodatno subvencionirana u javnim ustanovama (škole, vrtići, bolnice, domovi za starije), tako da cjenovno ne bi odstupala od ostale hrane i naravno da bi je trebalo uvrstiti na prioritetnu listu. Ekološka i biodinamička gospodarstva koja proizvode tu hranu trebala bi biti dodatno nagrađena za njihov trud i pozitivan doprinos podizanju kvalitete života na Zemlji. Dakle, ako povučemo crtu, država bi trebala osigurati da ta hrana bude dostupna za svaki džep i istovremeno bi svatko tko je proizvodi trebao biti dodatno nagrađen.
Za uzor si možemo uzeti primjer najvećeg biodinamičkog imanja na svijetu SEKEM – u Egiptu, gdje su uspjeli biodinamičkim metodama oživjeti tisuće hektara pustinje, na kojima sada proizvode cijeli niz biljaka. Poljoprivrednici su tamo nagrađeni za biodinamički način proizvodnje. SEKEM je zapravo pojam za Egipat, kao država u državi, koja ima stvarno velik pozitivan ugled. Cijene njihovih biodinamičkih proizvoda su kod njih jednake konvencionalnim ili čak niže, da si ih može priuštiti svatko. Ljudi najprije kupuju takvu hranu, što potiče poljoprivrednike na takvu proizvodnju. Razliku u proizvodnji (po našem subvencije po hektaru) poljoprivrednicima pokrivaju iz takozvanog »Okoljskog sklada«, koji kotira na svjetskoj burzi. Znanstveno je naime dokazano da jedino biodinamička poljoprivreda pridonosi ublažavanju klimatskih promjena i snižava emisije stakleničkih plinova i za to su također prikladno nagrađeni.
Dakle, i u Europi odnosno po svijetu bi trebali razviti »Odštetni sklad«, u koji bi plaćali oni koji više uništavaju zemlju, i financirali one koji to rade manje ili ništa. Tvrdnja da bismo bili gladni ako bismo radili na takav način nikako ne stoji.
SEKEM ima plan da do 2028. uključi u ekološku odnosno biodinamičku poljoprivredu 250.000 gospodarstava, dakle četvrtinu svih u Egiptu, što bi trebala biti prekretnica za preusmjeravanje milijuna gospodarstava u ekološko odnosno biodinamičko poljoprivredu do 2058. Po viđenom vjerujem da će im uspjeti. A što je sa Slovenijom, bi li mogla postati raj pod Alpama?
Makrobios Panonija: Kakav ti se čini odnos lokalnih donositelja odluka (općine, župani, općinska vijeća) prema zdravoj, lokalno proizvedenoj hrani? Posvećuju li tome dovoljno pozornosti? Je li to nešto što bi trebalo bolje urediti odnosno prioritizirati najprije na državnoj razini (vlada, ministarstvo poljoprivrede), da bi potom prešlo u lokalno okruženje?
Sonja Bertalanič: Odnosa prema zdravoj, lokalno proizvedenoj hrani gotovo da i nema, dakle tome se ne posvećuje niti približno dovoljno pozornosti – barem je u Pomurju tako. To bi bilo apsolutno nužno urediti najprije na državnoj razini, a potom i na lokalnoj, općinskoj – u biti bi u to trebali aktivno uplesti cijeli sustav, državu, sva ministarstva. To bi mogao biti prioritet na nacionalnoj razini – naravno i s financijskog vidika.
Makrobios Panonija: Kako razumiješ “održivu prehranu u ruralnim područjima”, na što sve pomisliš kad to čuješ/pročitaš? Koje su za tebe glavne značajke / temelji održivog prehrambenog lanca u lokalnom okruženju?
Sonja Bertalanič: Pojam »održivo« možemo vrlo lijepo objasniti na primjeru individualnosti gospodarstva u biodinamici. Svako biodinamičko gospodarstvo ili vrt je cjeloviti živi organizam. Taj organizam je sastavljen od mnogih suodvisnih elemenata, kao što su: polja, šume, biljke, životinje, tlo, kompost, ljudi i duh mjesta. Biodinamičari naime nastoje poslušati krajolik, prirodu i pokušavaju što više osjetiti što bi moglo najbolje nastati i uspijevati na njoj. Kreativni razvoj gospodarstva kao jedinstvene individualnosti, uzimajući u obzir sve njegove kvalitete i značajke te njega i rad u skladu s prirodnim datostima i silama prirode, ključ je biodinamičkog poljoprivrednog gospodarstva.
Godišnje i višegodišnje povrće, začini, cvijeće, bobičasto voće, voće, orašasti plodovi, žitarice, pašnjaci, krma, autohtone biljke i žive međe, mogu pridonijeti raznolikosti biljaka i jačaju zdravlje i otpornost organizma na gospodarstvu. Korisna je i raznolikost domaćih životinja, jer svaka životinjska vrsta donosi drugačiji odnos prema zemlji i jedinstvenu kvalitetu gnoja. Biodinamička gospodarstva i vrtovi djeluju tako da preko svjesnih, živih međusobnih odnosa povezuju biljke, životinje i tlo sa životom koji nas okružuje. Na taj način se održava ravnoteža, koja je nužna za dobar i kvalitetan opstanak svih organa gospodarstva odnosno cjeline.
Biodinamičke biljke rastu u živim tlima, što biljkama osigurava kvalitetno zdravlje i hranu. To se kemijskim gnojivima ili hidroponskim uzgojem ne može postići. Biodinamička gospodarstva nastoje stvoriti vlastitu plodnost tla pomoću kompostiranja, uključivanja životinja, zastiranja i kolobarenja. Kompostiranje stvara harmoniju životinjskog gnoja, biljnih materijala i zemlje. Ta harmonija rezultira snažnim izvorom moći i plodnosti gospodarstva kao organizma. Uključivanje životinjske raznolikosti pomaže u obnavljanju hranjivih tvari i osigurava gnoj koji tlo njeguje. Pokrovni raznovrsni biljni usjevi također pridonose plodnosti tla na gospodarstvu, jer tako priskrbe dovoljno kisika i dušika i na taj način njeguju i održavaju život tla odnosno prsti. Kolobarenje pomaže uravnotežiti potrebe svakog proizvoda i omogućuje raznoliko kreativno izražavanje u tlu. U zajedničkom te prakse smanjuju i uklanjaju potrebu za umjetnim gnojivima i omogućuju da je gospodarstvo uravnoteženo i dobro otporno.
Biodinamički kompost je ojačan i oživljen uporabom šest preparata iz stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, maslačka i baldrijana. Svako od tih ljekovitih bilja se preoblikuje po jedinstvenom postupku, koji ga dovodi u odnos sa životinjskim kraljevstvom, sa zemljom i s godišnjim ciklusima.
U biti je biodinamika najpotpuniji održivi sustav, koji nema nikakvih nedostataka i u skladu je odnosno u harmoniji sa svom živom i neživom prirodom, okolišem, univerzumom.
Makrobios Panonija: Kako bi ukratko objasnila razlike između ekološke i biodinamičke poljoprivrede? Drži li da bi između njih trebala biti otprilike takva razlika, kao što je između konvencionalne i ekološke poljoprivrede? Koje su dakle glavne značajke i razlike s vidika (kvalitete i količine) proizvoda, obradive površine i šire okolice (okoliša), uloženog inputa (vrijeme, energija, mehanizacija)?
Sonja Bertalanič: Biodinamički poljoprivrednici i vrtlari daju prednost prirodnom oprašivanju, sjemenarjenju i nasljednim pasminama životinja. Biodinamička gospodarstva nastoje za pridobivanje sjemena i životinjskih staleža unutar gospodarstva, pri čemu uključuju selekciju i uzgoj u poljoprivrednim djelatnostima, kad god je to moguće. To omogući razvoj jedinstvenih, lokalno prilagođenih i senzibiliziranih biljaka i životinja. Te se biljke i životinje odlikuju kvalitetnim nutritivnim vrijednostima i odličnim, bogatim okusom. Otporne su protiv štetnika i bolesti .
Biodinamički poljoprivrednici brinu za domaće životinje tako da podržavaju njihovo zdravlje i potpuno izražavanje njihove prirode. Životinjama se daje krma koja je primjerena za njihov probavni sustav i nikada nisu hranjene životinjskim nusproizvodima. Teleta, janjad i mladiči odrastaju uz mlijeko stada i ne uz mliječne nadomjestke. Kokoši imaju kljunove, a krave rogove, jer svaki dio životinja ima važnu prirodnu funkciju. Sve životinje imaju slobodan ispust, pristup krmi na otvorenom te puno prostora za slobodno kretanje.
Osim kompostnih pripravaka, u biodinamici se koriste i potencirana tekuća škropiva, koja održavaju zdravlje, vitalnost i senzitivnost gospodarstva i vrta. Uporaba preparata 500 – gnoj iz roga, poboljšava životni vijek tla i odnos između zemlje i biljaka. Uporaba preparata 501 – kremen iz roga, pak poveća biljnu imunost, jača fotosintezu i pospješuje zrenje. Čaj od preslice pomaže sprečavati gljivične bolesti i uravnotežuje element vode u biljkama i tlima.
Kad gospodarstva i vrtovi uključuju snažnu raznolikost biljaka i životinja te stvaraju životni prostor prirodnim grabežljivcima, štetnici i bolesti imaju malo uspjeha. Kad se bolest ili štetnik pojavi, to često pokazuje na neravnotežu u poljoprivrednom organizmu i može ga se razumjeti kao način prirode, koji pokušava otkloniti neravnotežu. Biodinamički poljoprivrednik trudi se utvrditi osnovnu neravnotežu i naći načine za prilagodbu dobrih praksi za poboljšanje zdravlja poljoprivrednog organizma.
Biodinamički poljoprivrednici i vrtlari promatraju ritmove i cikluse Zemlje, Sunca, Mjeseca, zvijezda i ostalih planeta te pokušavaju razumjeti suptilne načine, kako okoliš i šire svemir utječu na rast i razvoj biljaka i životinja. Biodinamički kalendar podržava tu osviještenost i razumijevanje s osiguravanjem podrobnih astronomskih informacija i navoda optimalnih vremena za sjetvu, presađivanje, gnojenje, spravilo i uporabu biodinamičkih pripravaka.
Biodinamika je svjesni, participativni i odgovorni način poljoprivrede i bivanja u svijetu, koji donosi liječenje tlima, biljkama, životinjama, ljudima i planetu.
Biodinamičke poljoprivrednike potiče želja za zadovoljavanjem stvarnih potreba ljudi i Zemlje, što često premašuje proizvodnju hrane. Većina biodinamičkih pobuda pokušava utjeloviti trojni pristup (ekološka, socijalna i ekonomska održivost). Mnogi biodinamičari po svijetu sudjeluju u kreativnim partnerstvima s drugim gospodarstvima, školama, zdravstvenim i wellness ustanovama, restoranima, hotelima, domovima za socijalnu terapiju i drugim organizacijama. Biodinamika je stoga snažan koncept regenerativne poljoprivrede i istovremeno snažno gibanje za nova razmišljanja i prakse na svim područjima života, povezanih s hranom i zemljom.
Makrobios Panonija: Gdje vidiš najveće potencijale za (daljnji) održivi razvoj prehrambenog lanca u Pomurju? Je li to npr. povećanje postotka biodinamičkih poljoprivrednika, razvoj obrazovnih društava, ekoloških zadruga, jačanje savjetodavnih službi, bolje međusobno surađivanje odnosno organiziranje različitih dionika, kombinacija navedenog ili još nešto drugo?
Sonja Bertalanič: Svakako u kombinaciji svega navedenog i također rečenog u prethodnim odgovorima. Drugačije pak ne samo Pomurje, već bi cijela Slovenija mogla postati biodinamički raj na Zemlji, jer imamo sav potencijal za razvoj u tom smjeru. Ako je uspjelo SEKEM-u u Egiptu s pomoću biodinamičkih metoda i pristupa oživjeti tisuće hektara pustinje, nama može uspjeti cijelu Sloveniju promijeniti u biodinamički vrt Europe. To bi donijelo nezamislive prednosti i koristi za cijelo društvo, prirodu, sva živa bića, okoliš, …
Makrobios Panonija: Prije nekoliko mjeseci si na dvjema lokalnim osnovnim školama održala predavanje o zdravoj prehrani za djecu / školarce … zašto je za djecu (još više) važno što jedu? Imaš li kakve preporuke za školske jelovnike ili roditelje, koji za svoju djecu kuhaju doma?
Sonja Bertalanič: Budući da djeca rastu, razvijaju se – ne samo tjelesno, već i mentalno, troše puno energije za igru, učenje, kretanje, … još je toliko važnije kakvu hranu jedu. Ta ih naime izgrađuje i stvara temelje za daljnji zdrav i krepak psiho-fizički razvoj. Kao što je rekao dr. Rudolf Steiner, utemeljitelj biodinamike, waldorfske pedagogije, antropozofije, … hrana utječe i na jačanje volje čovjeka. Danas možemo vidjeti da društvo postaje instant apatično, nezainteresirano, bez volje, što možemo između ostalog pripisati i uživanju ne-vitalne, osiromašene, mrtve, toksične hrane, koja je na raspolaganju na trgovačkim policama. Ta hrana je bez prave hranjive, nutritivne i vitalne vrijednosti, više ili manje je mrtva i toksična za naš cijeli organizam. Nasuprot tome, biodinamički proizvedena hrana puna je životne, vitalne energije, što se naravno pozitivno odražava na zdravlju i osjećaju ljudi koji uživaju takvu proizvedenu hranu. Razlika je stvarno ogromna i osjetna. Svaki tko ima svoj vrt bi u biti već od djetinjstva trebao biti uključen u zdravu proizvodnju hrane i to znanje bi se nužno trebalo prenositi iz roda u rod. Za to bi u velikoj mjeri trebale poskrbiti i škole i druge javne ustanove, jer je zdrava, vitalna samoopskrba temeljnog značaja za preživljavanje, kao i za podizanje i očuvanje kvalitete života pojedinca i društva. I to bi trebalo biti maksimalno i podržano od strane države.
Makrobios Panonija: Za kraj još pitanje, ako možeš istaknuti jednu stvar, zbog koje si optimistična i jednu zbog koje si pesimistična glede daljnjeg razvoja održivog prehrambenog lanca u Pomurju i/ili u Sloveniji?
Sonja Bertalanič: Trenutno smo u fazi pokušaja uvođenja biodinamičkih metoda proizvodnje u Pomurju. Kao što sam već spomenula, biodinamika nudi cjelovita regenerativna rješenja za budućnost i istovremeno je najstariji oblik ekološke poljoprivrede, koji ima vrlo pozitivne, cjelovite rezultate i trebali bismo je početi stavljati na prvo mjesto. Uostalom, znanstveno je dokazano da biodinamika proizvodi najkvalitetniju hranu te je istovremeno svjesni, participativni i odgovorni način poljoprivrede i bivanja u svijetu, koji donosi liječenje tlima, biljkama, životinjama, ljudima i planetu. Svaki jedinstven i samoopskrban poljoprivredni organizam velikodušno pridonosi ekološkoj, ekonomskoj, socijalnoj i duhovnoj vitalnosti svoje okolne zajednice i cijele žive Zemlje. Budući da smo zemlja s malim poljoprivrednim površinama, još bismo više trebali davati naglasak proizvodnji hrani najviše moguće kvalitete i razvijanju te povezivanju šarolikih priča s cjelovitim, održivim pristupom zdravog načina života i šarolikosti. Uzimajući u obzir načela biodinamičke proizvodnje, možemo osiguravati i ispunjavati sve strateške ciljeve što se tiče očuvanja plodnosti tla odnosno svih faktora koji ugrožavaju plodnost tla i istovremeno brinemo za održivo poljoprivredno gospodarstvo u najširem mogućem bio-kružnom gospodarskom smislu. Npr. ako čovjek konzumira kvalitetnu hranu, ne treba je količinski pojesti toliko, kao da uživa nekvalitetnu i nutritivno osiromašenu hranu. Uz konzumirani obrok kvalitetne hrane, količina se doslovno prepolovi. Tehtnica se u svim pogledima (ekonomskom, nutritivnom, bio-kružno gospodarskom …) prevesi na stranu kvalitete, a ne kvantitete.
Također, trudimo se uspostaviti organiziranost u vezi s otkupom ekoloških proizvoda i opskrbe ekoloških poljoprivrednika repromaterijalom, uključujući ekološko sjeme. Od iznimne važnosti bila bi i proizvodnja ekoloških i autohtonih sorti sjemena u Sloveniji, kako bismo mogli uspostaviti opskrbno-otkupni lanac. Osnovali smo Društvo ekoloških poljoprivrednika Pomurja Rodna Gruda i Pomursku ekološku zadrugu, upravo s ciljem da se djelovanje na području ekološke i biodinamičke poljoprivrede još više ojača i proširi te, prije svega, da bismo stvorili kratke lokalne opskrbne lance, da bi se ekološki i biodinamički poljoprivrednici međusobno više povezali, surađivali, si pomagali i tako olakšali rad te povećali prihode. Nadam se da će naš trud biti nagrađen razumijevanjem i aktivacijom cijelog društva i svih dionika u tom smjeru, jer samo tako možemo biti uspješni u razvoju i širenju ideja u željenom smjeru.
Sve to za sobom povlači ogromne izazove, kao i negativna iskustva na putu. Uvijek negdje može zapeti i ne dođe do ostvarenja zadanog.
Sufinancijer projekta:
Za mišljenja iznesena u ovom dokumentu isključivo su odgovorni autori dokumenta i ne odražavaju nužno stajališta Ministarstva za okoliš, klimu i energiju ili Eko sklada j.s.
