Gozdarski inštitut Slovenije, kao vodeći partner, uspješno završava trogodišnji projekt EIP “Međe kao podrška biotskoj raznolikosti, očuvanju tradicionalnog i izumirućeg kulturnog obrasca slovenskog sela te osiguravanju ekosistemskih usluga”, koji se provodi od svibnja 2021. do svibnja 2024. Cilj projekta “Međe” bio je prvenstveno osvješćivanje i obrazovanje uključenih poljoprivrednih gospodarstava, stručnjaka i šire javnosti o važnosti međa u krajoliku te razvijanje metoda njihovog održavanja i obnove.
Međe, definirane kao pojasevi različitih biljaka koji razdvajaju različite namjene zemljišta ili svojstva, igraju ključnu ulogu u poboljšanju biotske raznolikosti, zaštiti tla i voda te osiguravanju zaklona i hrane za divlje životinje. Korištenjem inovativnog pristupa, koji uključuje kombinaciju autohtonih drvnih i grmovnih vrsta, ponekad obogaćenih simbioznim gomoljikama ili tartufima, projekt ne samo da pridonosi očuvanju i poboljšanju ekosistemskih funkcija međa, već i povećava ekonomski potencijal tih područja.
Projekt “Međe” je važan korak k ponovnom otkrivanju i cijenjenju međa kao ključnih elemenata slovenskog poljoprivrednog i kulturnog krajolika. Našim aktivnostima smo dokazali da međe mogu ponovno pridobiti svoje mjesto u krajoliku ne samo kao ekološki koridori ili biotski filtri, već kao važan ekonomski izvor za poljoprivrednike i kao prostor za obrazovanje i suradnju među različitim dionicima.
IZVEDBA PRAKTIČNOG ISPITIVANJA PROJEKTA, REZULTATI I UTVRĐIVANJA
Praktično ispitivanje projekta “Međe” odvijalo se kroz više faza, koje su uključivale terenska istraživanja, izbor i sadnju biljaka, uspostavu i ocjenu ekosistemskih usluga te dugoročno praćenje utjecaja provedenih mjera na lokalnu biotsku raznolikost i krajobraznu strukturu. Sve aktivnosti su bile planirane i izvedene s namjerom poboljšanja funkcionalnosti međa kao ekosistemskih koridora, poboljšanja stanišnih uvjeta i povećanja biodiverziteta.
Praktično ispitivanje smo započeli s istraživačko-analitičkom fazom, koja je uključivala terenske preglede početnog stanja, detaljniji monitoring biodiverziteta te evaluaciju raznolikosti vrsta na svih šest partnerskih poljoprivrednih gospodarstava. Na temelju prikupljenih ulaznih podataka te faze, smo konačno oblikovali popis vrsta, primjerenih za sadnju. Pri oblikovanju modela uspostave međa te njihove umještanja u prostor je ažurno tekla komunikacija sa svim uključenim poljoprivrednicima, jer je bila njihova uloga pri izvedbi praktičnog ispitivanja ključna. Važno je bilo, da smo pri zasnovi sadnje uzeli u obzir i specifičnosti područja te razvojne potrebe pojedinog poljoprivrednog gospodarstva. Uspješno smo osigurali sav potreban sadni materijal (trasirni kolčići, kolci, zaštitne mreže, gnoj, zaštitna sredstva, …), sadnice pa se je financiralo iz lastnih sredstev partnerjev projekta. Prije sadnje je bilo potrebno na određenim poljoprivrednim gospodarstvima pripremiti teren te izvesti sanacijska i zemaljska dela. Ukupno se je na svih šest poljoprivrednih gospodarstvih zasadilo više od 700 sadnica drvnih i grmovnih vrsta kao što su bazga, brekinja, breza, trešnja, crni ribiz, drijen, glog, jabuka, jarebika, kesten, lijeska, kupina, skorša, šljiva, šipak i suncokreti. Svim sadnicama lijeski te breza se je dodalo još trose tartufa. Na određenim dijelovima se je u međama sprva zasijalo suncokrete s namjerom poboljšanja kvalitete tla i biodiverziteta i zaštita golih tla te kao pokušaj ograničenja rasti invazivnih vrsta.
Sadnja međa je izvedena na unaprijed pripremljenim područjima u optimalno vrijeme. Zbog raznolikosti geografskih položaja i posebnosti pojedinih poljoprivrednih gospodarstava su bili ukrepi prilagođeni specifičnim potrebama. S pažljivim uklanjanjem tujerodnih i invazivnih vrsta drveća i bilja smo postigli željeni prirodni sastav međa, što je pridonijelo poboljšanju biodiverziteta i drugih funkcija krajolika, uključujući estetske, socijalne i ekološke funkcije. Ljeti, kada su uvjeti posebno sušni, je bila skrb za sadnice ključna, jer bi ih mogle vremenske prilike brzo oštetiti, prije nego bi se uspjele dobro ukorijeniti. Također je bilo važno varovanje pred divljači, koja na međama nađe bogat izvor hranjivih tvari. Varstveno-gojitvena dela su uključivala temeljitu i načrtovano oskrbu sadnica, uključujući redovito obrezivanje, zalijevanje i zaštitu pred isušivanjem i objedanjem. Sva obavljanja su bila skrbno načrtovana, što se odražava u visokoj uspješnosti sadnje, jer se je više od 90 % sadnica uspješno primilo, manje število posušenih ili propalih rastlin pa smo odmah nadomjestili z novim sadnjama.
S radom na međama želimo pridobiti uzorne trajne plohe, koje bi služile kao primjeri dobrih praksi. Zato je važno, da sadnicama i po završetku projekta još uvijek posvećujemo pozornost i izvodimo različite potrebne ukrepe njege (prije svega čišćenje).
Područje, na kojem su bila izvedena dela u okviru praktičnog ispitivanja projekta “Međe”, je počelo pridobivati značajnu sliku slovenskog krajolika. S uključivanjem autohtonih plodonosnih i medonosnih vrsta smo povećali biotsku raznovrsnost međa. U budućim razvojnim fazama očekujemo povećanje
raspoloživosti hrane u međama i poboljšanje njihove estetske vrijednosti. Obrađene površine međa služe kao eksperimentalna područja, gdje pridobivamo dragocjena znanja o ukrepima u međama, raznolikosti vrsta životinjskog i rastlinskog svijeta u međama, odnosu čovjeka do međa i uspostavi smjernica za njihovo upravljanje.
Predložene rješenja, koja uključuju iskorištavanje prirodnih danosti rastišta i prirodne rastlinske sastave, zajedno s našim prilagođenim ukrepima, potvrđuju, da smo projekt “Međe” dobro načrtovali i uspješno prenijeli u praksu. Znanje i iskustva smo kroz projekt dijelili na različite načine, pri čemu je važnu ulogu odigrao program osposobljavanja za poljoprivredna gospodarstva i prijenos znanja u praksu. Sodelovanje između savjetodavnih i istraživačkih institucija te poljoprivrednih gospodarstava se je izkazalo za izredno uspješno, jer su poljoprivrednici primili konkretne i stručne usmeritve, koje su ih spodbudile k većoj motivaciji za sodelovanje, samoiniciativi i kakovostno opravljenemu delu. Pričakovane ekonomske koristi uključuje izboljšan estetski izgled krajolika, ohranjanje ekosistema, izboljšanje kmetijske krajine (predvsem zmanjšanje vpliva tujerodnih in invazivnih vrst), povečanje biodiverzitete i širšo ponudbo produktov, kot so plodovi mejic, med in izdelki iz teh plodov.
Utjecaji unesenih vrsta u projektu “Međe” trenutno još nisu obsežni, a izvedeni praktični preizkusi postavljaju temelje za budući razvoj. Opazne su promjene u povrnitvi naravne rastlinske združbe, ki so posledica odstranjevanja invazivnih in tujerodnih vrst, ki so pogosto tudi alergene. Pričakujemo, da se bodo dolgoročni učinki pokazali v obogateni biodiverziteti, izboljšani estetski funkciji mejic in boljših habitatih za ptice, žuželke in divjad. Mejice bodo služile tudi kot vir čebelje paše in hrane za divje opraševalce. Smiselno je v mejice vnašati ptičje valilnice in ohranjati habitatna drevesa, kar dodatno prispeva k varovanju naravnih virov. Ta projekt tako prispeva k izboljšanju habitatnih tipov v skladu s Programom upravljanja območij Natura 2000 za obdobje 2015-2020. Partnerska kmetija, vključena v projekt, se nahaja na območju Nature 2000, kar poudarja njeno ključno vlogo pri ohranjanju biotske raznolikosti in naravnih habitatov.
Projekt “Mejice” ima tudi pomemben vpliv na izboljšanje kakovosti vodnih virov in zmanjšanje erozije tal. Z večanjem biodiverzitete bomo zmanjšali vetrno erozijo in povečali stabilnost tal. Prav tako so mejice, ki mejijo na vodotoke pomembna prepreka pri izpiranju hranil in kmetijskih gnojil v vodotok, poleg tega pa so mejice pomemben element zadrževanja viška padavin. Razširitev rastlinskega pokrova tako horizontalno kot vertikalno izboljša sposobnost filtriranja padavinske vode in ščiti tla ter podtalnico. Dobro ukoreninjene rastline ščitijo tla pred erozijo in preprečujejo, da bi se delci tal izpirali v vodne tokove, s čimer prispevajo k utrjevanju zemlje in stabilnosti vodotokov. Prav tako pa predstavljajo vir sence in ohladitve v vročih poletnih dneh tako ljudem kot živalim.
VAŽNOST IZVEDENOG PRAKTIČNOG ISPITIVANJA PROJEKTA U SVRHU UBLAŽAVANJA KLIMATSKIH PROMJENA
Izvedeni praktični preizkus projekta “Mejice” ima vlogo pri blaženju posljedica podnebnih promjena i prilagođavanju na njih. U okviru projekta smo se osredotočili na vzpostavitev in obnovo mejic, ki igrajo pomembno vlogo pri izboljšanju mikroklimatskih razmer, preprečevanju nastajanja čistih in enodobnih sestojev, kar pripomore k večji biotski pestrosti in genetski variabilnosti.
Mejice, obogatene z avtohtonimi in plodonosnimi vrstami, povečujejo lesno zalogo in s tem količino mrtve biomase, ki lahko učinkovito veže atmosferski ogljikov dioksid, s čimer prispevajo k zmanjšanju toplogrednih plinov v atmosferi. Dodatno, raznolikost rastlin v mejicah zagotavlja močnejši in bolj razvejan koreninski sistem, ki pomaga stabilizirati tla in preprečuje erozijo, kar je še posebej pomembno v obdobjih močnih padavin in suš.
Vzpostavitev in ohranjanje trajnostnih mejic ne samo da izboljšuje lokalne ekosistemske pogoje, temveč tudi služi kot primer dobre prakse za upravljanje zemljišč na način, ki je v sožitju s klimatskimi cilji Evropske unije in mednarodnimi okoljevarstvenimi standardi. Z rednim monitoringom in evalvacijo rezultatov projekta “Mejice” na izbranih kmetijskih gospodarstvih smo dokazali, da je mogoče tradicionalne kmetijske prakse prilagoditi na način, ki podpira boj proti klimatskim spremembam in hkrati izboljšuje socioekonomske pogoje za kmete.
V luči projekta “Mejice” izvedbeni model predstavlja, kako lahko integrirane okoljske prakse prispevajo k večji odpornosti ekosistemov in kmetijskih praks na spremembe podnebja, ter tako ponuja vzorčni primer za nadaljnje ukrepe v okviru politik prilagajanja na podnebne spremembe in trajnostnega razvoja podeželja.
PARTNERSTVO PROJEKTA
Projekt EIP 16.5 “Mejice kao podrška biotski raznolikosti, očuvanju tradicionalnog i izumirućeg kulturnog obrasca slovenskog sela te osiguravanju ekosistemskih usluga” smo uspješno izveli s jakim suradnjom između brojnih partnera: dr. Tine Grebenc (voditelj projekta, Gozdarski inštitut Slovenije), Ajša Alagić (Gozdarski inštitut Slovenije), Polona Vukovič (Gozdarski inštitut Slovenije), prof. Cvetka Kernel (Srednja gozdarska lesarska in zdravstvena šola Postojna), prof. Tamara Urbančič (Srednja gozdarska lesarska in zdravstvena šola Postojna), Janez Gačnik (Zavod Jabolko), Eva Kobe (Notranjski regijski park), Matevž Podjed (Notranjski regijski park), Maja Košuta (Notranjski regijski park), dr. Benjamin Leskovec (Replika napredne rešitve d.o.o.), Polona Urh (Replika napredne rešitve d.o.o.), Darja Korelc (Makrobios Panonija so.p.), Karol Vetrovšek (KG Vetrovšek), Tadej Udovč (KG Udovč), Aljaž Bevk (KG Široko), Jani Frank (KG Andrejevi) i Marjana Grčman (KG Grčman). Svim partnerima se iskreno zahvaljujemo za njihov neprocjenjiv doprinos i kvalitetno obavljeno djelo.
Projekt se izvaja v okviru ukrepa M16 Sodelovanje Programa razvoja podeželja Republike Slovenije 2014-2020, v sklopu 4. javnega razpisa za podukrep 16.5 Podpora za skupno ukrepanje za blažitev podnebnih sprememb ali prilagajanje nanje ter za skupne pristope k okoljskim projektom in stalnim okoljskim praksam. Projekt je sofinanciran s strani Republike Slovenije in Evropske unije iz kmetijskega sklada za razvoj podeželja in se izvaja v obdobju od 25. maja 2021 do 24. maja 2024.
Više informacija: Europski poljoprivredni sklad za razvoj sela i Program razvoja podeželja RS.
