Makrobios Panonija so.p. smo tri godine uspješno vodili projekt Europskog partnerstva za inovacije (EIP)
Uključivanje ekosustavnih usluga u održivo poljoprivredu na primjeru osiguravanja raznolikosti
vrsta cvjetnih travnjaka, koji završava u lipnju 2024.
Svrha projekta
S popularnim izrazom cvjetni travnjaci označavamo uglavnom (polu) suha ekstenzivna travnjaka, koja su po
svojoj raznolikosti vrsta jedna od najvrjednijih, ali ujedno i najugroženijih ekosustava u Europi. Naš
projekt se odnosio na očuvanje tih jedinstvenih staništa, povećanje raznolikosti vrsta
unosom karakterističnih autohtonih vrsta, koje su zbog prošle uporabe počele nestajati, te
promociju različitih ekosustavnih usluga ekstenzivnih travnjaka, koje premašuju njihovu uporabu
za ispašu ili hranu domaćim životinjama (estetska, turistička, rekreacijska vrijednost, uporabljivost divljih
biljaka u prehrani, zdravstvu itd.). Projekt se temeljio na povezivanju različitih znanja (istraživačko-
akademskog, stručnog i korisničkog).
Svrha projekta je bila razviti i testirati mjere odnosno modele oblikovanja, očuvanja i održavanja
cvjetnih travnjaka u različitim okolišnim uvjetima. Time smo željeli cvjetnim travnjacima dodati nove
vrijednosti, što će omogućiti njihovo dugoročno očuvanje te potencijalno povećati ekonomsku
sigurnost poljoprivrednih gospodarstava.
Provedba projekta, rezultati i zaključci
Praktični dio projekta smo izveli na pet poljoprivrednih gospodarstava: Kmetija Zaplana 1890,
Makrobios Panonija so.p., TK Pri Andrejevih, TK Široko, Kmetija Slavka Žagarja. Poljoprivredna gospodarstva se
nalaze na različitim krajevima Slovenije u okruženjima s različitim karakteristikama.
Na temelju podataka, koje smo dobili s terenskim radom, uz pomoć znanja poljoprivrednih gospodarstava i iz literature smo
izabrali projektne plohe te ciljano oblikovali mjere i metode oblikovanja te očuvanja travnjaka, koje
smo zatim u dvije sezone testirali i u praksi. Metode oblikovanja travnjaka su se odnosile na
ponovni unos nedostajućih vrsta biljaka i su uključivale: nanos sijena, nanos ručno
nabranih zrelih sjemenki, komercijalne sjemenske mješavine te nanos svježe biomase s izabranih
donorskih vrstno bogatih površina u okolici projektnih ploha. Na svakom poljoprivrednom gospodarstvu smo izveli barem
jednu izmedu predloženih mjera, u većini slučajeva pa smo uspjeli izvesti barem dvije različite. Na poljoprivrednom gospodarstvu
Zaplana 1890 smo uspostavili i tzv. in situ gensku banku – zaštićenu vrstno bogatu travnjačku
površinu, koja će moći služiti kako za obrazovne namjene, tako i kao izvor materijala za renaturaciju
travnjaka u regiji. Metode očuvanja su uključivale smjernice i mjere za održavanje izabranih
travnjačkih površina kao što su: rijetka i kasna košnja, bez ispaše (odnosno eventualno ekstenzivne) te
gnojenja, ručno uklanjanje neželjenih biljaka, itd.
Metode smo tako testirali u vrlo različitim klimatskim i zemljišnim uvjetima, što povećava širu
uporabljivost zaključaka. Motiviranost poljoprivrednika za izvođenje predloženih mjera je bila ključna, zato smo
davali veliki naglasak na ekosustavne usluge cvjetnih travnjaka te osvještavali o uporabnoj
vrijednosti (kulinarika, obrazovanje, estetika, ljekovite biljke,…) biljnih vrsta vrstno bogatih
travnjaka. Potonje će biti uključeno i u priručnik dobre prakse, koji pripremamo, i moći će tako služiti
kao podloga za uključivanje cvjetnih travnjaka u ponudu odnosno djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.
Dosegnuti ciljevi projekta:
– Izvedba mjera za ponovnu uspostavu cvjetnih travnjaka na zemljištima, koja nemaju više
optimalan sastav zbog prošle uporabe,
– testiranje različitih načina ponovnog unosa nedostajućih vrsta biljaka,
– razvoj okvirnih smjernica za uspostavu i kasniju upravljanje ekstenzivnih travnjaka te
– osvještavanje o dodanoj vrijednosti odnosno ekosustavnim uslugama tih travnjaka za poljoprivredna gospodarstva odnosno
poticanje estetske, turističke i rekreacijske vrijednosti travnjaka te uporabljivost divljih biljaka
u prehrani i zdravstvu.
Za uspješnu izvedbu projekta je bilo bitno sudjelovanje poljoprivrednika i stručnjaka. Mjere smo
zasnovali zajedno s partnerskim poljoprivrednim gospodarstvima. Budući da je u praksi teško provjeriti kvalitetu izabranog
sjemenskog materijala, smo izveli višekratni unos većih količina svježe biomase odnosno drobirja
provjerenog izvora iz izabranih ustreznih bogatih travnjaka u okolici. Ručno nabiranje sjemenki je vremenski
zahtjevno, ali su kvaliteta i količina mogu bolje regulirana. S komercijalnim mješavinama ili pri unosu
mješavina nepoznatog porijekla je još uvijek (pre)velika mogućnost unosa neželjenih vrsta. Pored nepovoljnih
vremenskih pojava (suša) pri pridobivanju sjemenskog materijala predstavljaju izazov i različiti
razvojni ciklusi ciljnih biljnih vrsta. Za što veći učinak je bila potrebna kombinacija metoda odnosno više
unosa sjemenskih mješavina, pridobljenih u različitim razdobljima.
Osvještavanje o projektu i prijenos znanja
Važno mjesto u projektu smo namijenili osvještavanju i stručnoj podršci kako partnerskih poljoprivrednih gospodarstava
tako i šire laičke i stručne javnosti. Pri tome je bilo u prvom planu lokalno stanovništvo i poljoprivredna
gospodarstva te mladi, koji se obrazuju u visokoškolskim programima s područja poljoprivrede, okolišnog
planiranja, biologije itd.
Program osposobljavanja za poljoprivredna gospodarstva
Uspješno smo izveli cijeli Program osposobljavanja, s kojim smo pridonijeli k povećanju
osposobljenosti poljoprivrednih gospodarstava s područja uspostavljanja, očuvanja i održive uporabe
(polu)suhih ekstenzivnih travnjaka te k većoj osviještenosti o značenju te ekosustavnim uslugama tih
travnjaka za poljoprivredna gospodarstva.
Izvele su se 3 radionice u ukupnom broju 9 sati sa sljedećim tematikama:
– Pristupi uspostave biotski raznovrsnih travnjaka, gdje smo u prvom dijelu predstavili
nastanak i značenje vrstno bogatih cvjetnih travnjaka. To je ključni prvi korak, koji vodi k
boljem razumijevanju poljoprivrednika glede te tematike (i ih predvidljivo više motivira k aktivnom
sudjelovanju). U drugom dijelu pa smo prestavili i nekoliko konkretnih tehničkih i tehnoloških
pristupa k uspostavljanju vrstno bogatih travnjaka. S time smo poljoprivrednike više opunomoćili s
znanjima o načinima izvedbe zadanih mjera u projektu.
– Primjeri postupaka za ponovni unos biljnih vrsta, gdje smo predstavnicima KG i ostalim iz
zainteresirane javnosti predstavili naš projekt – ciljeve, planirane i izvedene mjere te i
prikazali ručno sijanje ručno nabrane sjemenske mješavine na površini, koja je namijenjena
sjemenskoj banci in-situ.
– Uporabljivost biljnih vrsta cvjetnih travnjaka, gdje smo predstavili ekosustavne usluge
vrstno bogatih travnjaka. Predstavljen je bio njihov korisnički vidik: medonosne biljke za
pčelinju pašu, kulinarika, ljekovite biljke, bojadisarske biljke, turizam, obrazovanje itd. na
primjerima biljaka s travnjački površina partnerskih poljoprivrednih gospodarstava. U vezi s uporabom biljaka cvjetnih
travnjaka u prehrambene i ljekovite namjene smo predstavili najviše otrovne biljke, koje smo
ih popisali na travnjacima partnerskih poljoprivrednih gospodarstava. Upozorili smo i na zaštićene biljke, koje
uspijevaju na površinama uključenim u projekt i s time povezano zakonodavstvo. Na osposobljavanju
smo predstavili utjecaj povećavanja biodiverzitete na krmnu vrijednost travne ruše, koji će
omogućiti poljoprivredniku, da izabere za njegove potrebe optimalnu strategiju i ekosustavne usluge.
Prijenosi znanja u praksu
Izveli smo ukupno 7 radionica, ekskurzija odnosno predavanja, koje su ih izvodili različiti partneri: istraživačke,
savjetodavne, obrazovne institucije te i partnerska poljoprivredna gospodarstva. Prijenosi znanja su bili
namijenjeni za širok spektar ciljnih publika: ostala poljoprivredna gospodarstva, stručnjake s područja
poljoprivrede, itd. Veliki naglasak smo dali i obrazovanju mladih, budući da smo izveli čak tri stručne
ekskurzije na lokacije izvedbe praktičnog preizkusa projekta za studente, uključene u programe
Biotehničkog fakulteta kao što su agronomija i krajobrazna arhitektura.
O projektu i projektnim aktivnostima smo osvještavali preko različitih komunikacijskih sredstava (društvena
mreže, web stranice, tiskani medij, …) s ciljem, da zahvatimo što širu ciljnu publiku. Na prijenosima
znanja u praksu te osposobljavanjima smo aktivno uključivali ostala poljoprivredna gospodarstva, stručnu i
preostalu zainteresiranu javnost u zajedničko traženje rješenja.
Tijekom trajanja projekta smo bili pozvani k predstavljanju projekta na:
– 36. tradicionalnom savjetovanju Javne službe poljoprivrednog savjetovanja u organizaciji Poljoprivredno
šumarske komore Slovenije i Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu,
– 6. savjetovanju o očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih izvora i radionici:
Identifikacija potreba glede sjemenskih mješavina iz vrstno bogatih travnjaka, u organizaciji Javne službe biljne genetske banke i Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu.
– projektnom sastanku Zavoda RS za zaštitu prirode – u okviru predstavljanja vanjskih
projekata na Središnjoj jedinici ZRSVN u Ljubljani.
U okviru širenja rezultata projekta smo organizirali tri javna događaja:
– praktični prikaz rezultata projekta na partnerskom poljoprivrednom gospodarstvu Slavka Žagarja u Jugorju pri Metliki,
– predstavljanje rezultata projekta za poljoprivredna gospodarstva u Centru za posjetitelje
Cerkniškog jezera, Notranjski regijski park, Cerknica;
– praktična radionica i predstavljanje rezultata projekta na partnerskom poljoprivrednom gospodarstvu TK Pri
Andrejevih u Narinu pri Pivki.
Rezultate projekta smo objavili u:
– Lokalnom glasilu Naš časopis, svibanj 2024 (str. 17)
– Općinski časopis Slivniški pogledi, lipanj 2024 (str. 37)
Rezultati su dostupni i na našoj web podstranici projekta. Za eventualna pitanja o tematici ili o
samom projektu smo vam na raspolaganju i po završetku projektnih aktivnosti na navedenim kontaktima.
Partnerstvo projekta
Projekt smo uspješno izveli Darja Korelc sa suradnicima ( Makrobios Panonija so.p ., vodeći partner)
zajedno u tijesnoj suradnji s dr. Filipom Küzmičem (Biološki institut Jovana Hadžija ZRC SAZU),
dr. Klemnom Elerjem, dr. Helenom Šircelj, Marušom Skubic, dr. Borisom Turkom i Davidom Lenarčičem
(Biotehnički fakultet UL, odjel za agronomiju), Evo Kobe, Matevžem Podjedom i Majom
Košuta (Notranjski regijski park), Juretom Štanto ( Vrtlarstvo Jure Štanta s.p.), Ožbetom
Šteblajem (Inkluzivni park 1890 so.p.) Sašem Saksido i Sabinom Povhe ( Replika Invest d.o.o.) te
preostalim poljoprivrednim gospodarstvima: dr. Benjaminom Leskovcem ( Kmetija Zaplana 1890), Janijem
Frankom s obitelji ( Turistička kmetija Pri Andrejevih), Aljažem Bevkom s obitelji (Turistička
kmetija Široko), Slavkom Žagarjem (Kmetija Slavka Žagarja), i Tanjom Cerar s obitelji (Kmetija
Pr’Matet). U prvoj polovici projekta je aktivno prispevao još Vrtnar Jan, Jan Bizjak s.p. Pri širenju
rezultata je dobrovoljno sudjelovalo i Društvo Ljubljanica, rijeka sedmerih imena, so.p., koji djeluje u
javnom interesu na području poljoprivrede i razvoja sela. Vlastitu financijsku udjel partnera ZRC
SAZU je sufinancirala Javna agencija za znanstvenoistraživačku i inovacijsku djelatnost Republike
Slovenije (program P1-0236).
Iskreno se zahvaljujemo svima za njihov doprinos i kvalitetno obavljen posao.
Projekt se izvodi u razdoblju 29. 6. 2021 – 29. 6. 2024, u okviru mjere M16 Suradnja Programa razvoja podeželja RS 2014-2020, u sklopu 4. JR podmjere 16.5 Podrška za zajedničko djelovanje za ublažavanje klimatskih promjena ili prilagođavanje na njih te za zajedničke pristupe k okolišnim projektima i stalnim okolišnim praksama na području šumarstva i je sufinanciran od strane Republike Slovenije i Europske unije iz poljoprivrednog fonda za razvoj sela.
