{"id":11509,"date":"2025-10-15T22:40:00","date_gmt":"2025-10-15T20:40:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.makrobios.si\/intervju-lovro-vehovar-samogradnja-s-prirodnim-materijalima-i-izgradnja-zajednice\/"},"modified":"2026-03-19T20:25:37","modified_gmt":"2026-03-19T19:25:37","slug":"intervju-lovro-vehovar-samogradnja-s-prirodnim-materijalima-i-izgradnja-zajednice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/intervju-lovro-vehovar-samogradnja-s-prirodnim-materijalima-i-izgradnja-zajednice\/","title":{"rendered":"Intervju Lovro Vehovar &#8211; samogradnja s prirodnim materijalima i izgradnja zajednice"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Kakvi su bili tvoji prvi doticaji \/ koraci s prirodnim gra\u0111evinskim materijalima? Kakva iskustva s gradnjom si stekao od tada? <\/strong><\/p>\n\n<p>Prvi doticaj s prirodnom gradnjom se\u017ee jo\u0161 iz djetinjstva, kada smo radili nekakve bunkere ili ku\u0107ice na drvetu, koristili smo grane ili daske i to sastavili. Ina\u010de, od dolaska na Gori\u010dko prvi put sam se susreo s gradnjom i o tome po\u010deo razmi\u0161ljati na radionici Mire \u017ditka na Primorskem, gdje smo radili ku\u0107icu, konstrukcija od oblog drveta, zidovi su bili oblo\u017eeni drvenim \u0161ibama i ispunjeni mje\u0161avinom ilova\u010de i slame. Pomagao sam prijatelju Kristjanu Zveru, kada je radio ku\u0107icu od slamenih bala, gdje sam se upoznao s tom gradnjom. Nakon kupnje posjeda, prvo sam napravio malu ku\u0107icu za alat od lokalnog drveta, \u0161to je bio prvi projekt, a onda smo se ve\u0107 upustili u izgradnju ku\u0107e za stanovanje. Stalno me je zanimalo kako su bile izgra\u0111ene stare ku\u0107e u na\u0161oj okolici, ali i drugdje po Sloveniji, kako su se toga nekada prihvatili, kakav alat su koristili\u2026 To znanje sam onda prenio u svoje djelovanje i rad.    <\/p>\n\n<p><strong>S kojim si prirodnim gra\u0111evinskim materijalima radio, ima\u0161 li mo\u017eda svoj najdra\u017ei materijal s kojim najradije radi\u0161? Ima\u0161 li problema s pristupom odgovaraju\u0107im materijalima u svom lokalnom okru\u017eenju, odnosno u svojoj neposrednoj blizini?  <\/strong><\/p>\n\n<p>Radio sam s drvetom, ilova\u010dom i kamenom te sa slamom. I s pe\u010denom opekom (crijepovi, odnosno pokrov). Najdra\u017ei materijal je drvo: kao kona\u010dni proizvod je toplo, lijepo, ne prlja se, lijepo se s njim radi, obra\u0111uje, izraslo je iz \u017eivoga, obnavlja se prirodnim putem barem kod nas. Ve\u0107 zato su mi drve\u0107a posebna bi\u0107a. Od svih materijala koje sam naveo gore, najugodniji mi je za boravak, upotrebu.<br\/>Raznolik je, mo\u017ee se koristiti na mnogo razli\u010ditih na\u010dina.    <\/p>\n\n<p>Nemam problema &#8211; jer se prilagodim uvjetima u kojima sam i koristim to \u0161to imam, odnosno \u0161to je oko mene. Pri gradnji nisam bio zahtjevan i \u017eelio materijale kojih nema u okolici. Upotreba takvih materijala koji su u neposrednoj okolici ili ih lako dobije\u0161 od nekoga, olak\u0161ava gradnju. Malo je bilo takvih materijala koje sam pribavljao izvana. Ako ima\u0161 vremena, lako na\u0111e\u0161 oko sebe sve materijale na takav ili druga\u010diji na\u010din.    <\/p>\n\n<p>I<strong>ma\u0161 dosta veliko iskustvo sa samogradnjom\u2026 kako gleda\u0161 na poveznicu izme\u0111u prirodnih gra\u0111evinskih materijala i prakse samogradnje?<\/strong><\/p>\n\n<p>Prirodni gra\u0111evinski materijali su vrlo prikladni za samogradnju, jer je njihova dostupnost ve\u0107a &#8211; tamo su gdje si, mo\u017ee\u0161 oti\u0107i i jednostavno ih uzeti, pogotovo ako se upusti\u0161 u lokalnu samogradnju. Povijesno je to isku\u0161ano i uvijek se koristilo na takav na\u010din \u2013 ljudi su iz svoje okoline uzeli materijale i s njima postavili dom. Danas je to, dodu\u0161e, sasvim druga\u010dije postavljeno, materijali dolaze odasvud. Ina\u010de, kod prirodnih materijala nas ograni\u010davaju propisi, itd., koji ne dolaze iz lokalnog okru\u017eenja. Ako se to uspije malo prilagoditi, onda se ipak mo\u017ee graditi na takve na\u010dine<\/p>\n\n<p>Poveznica izme\u0111u prirodnih materijala i samogradnje je potpuno prirodna, odnosno jo\u0161 bolje re\u010deno izme\u0111u prirodnih materijala i zajedni\u010dke gradnje, gdje lokalna zajednica sudjeluje pri gradnji s prirodnim materijalima. Kod takve gradnje radi se o relativno manjim strukturama, nego \u0161to smo ih navikli iz industrijske gradnje. Prirodni materijali i znanja ljudi su, dodu\u0161e, vi\u0161e ograni\u010dena i s time i veli\u010dina zgrada. Iz toga se moramo upitati i o potrebama, odnosno navikama veli\u010dine ku\u0107a, odnosno domova, \u0161to je dovoljno, \u0161to je potrebno itd.   <\/p>\n\n<p><strong>Kod prirodne gradnje \u010dest je problem nedostatak cjelovitog i kontinuiranog obrazovanja\u2026 kako si se sam izu\u010dio tim vje\u0161tinama i kakve su aktualne prakse prijenosa znanja? Ima\u0161 li mo\u017eda ideju \/ prijedlog kako bi izgledao smislen samoorganiziran pu\u010dki te\u010daj onkraj postoje\u0107ih institucija (po svjedo\u010denjima studenata takvih sadr\u017eaja na fakultetima nema\u2026)? <\/strong><\/p>\n\n<p>Moje iskustvo je bilo da sam najvi\u0161e nau\u010dio kada sam poku\u0161avao pomo\u0107i nekome ili promatrao, prije svega kada sam sam po\u010deo s nekim malim projektima i onda nekim ve\u0107ima, izu\u010dio tehnike i upotrebu razli\u010ditih materijala. Preporu\u010dio bih razli\u010dite sustave naukovanja, da ode\u0161 k nekome tko to zna \u2013 s promatranjem, a onda s manjim do ve\u0107ih zadataka. Povijesno gledano, bilo je tako da se preko rada predaje znanje. Tako\u0111er, to je najbolji na\u010din za me\u0111ugeneracijsko preno\u0161enje znanja, da su recimo i djeca uklju\u010dena ve\u0107 od malena u takav prijenos znanja. Najbolje je uklju\u010diti se u neko takvo naukovanje. Uvijek treba uzeti u obzir lokalno okru\u017eenje, lokalne materijale, lokalnu povijest\u2026 \u0160to vi\u0161e sam isprobavati, na\u0107i svoj na\u010din za svladavanje neke tehnike, odnosno s obzirom na alat koji je na raspolaganju\u2026     <\/p>\n\n<p>Prije cca sto godina to je bio dio normalnog gra\u0111evinarstva (prirodni materijali) \u2013 meni je jako koristila knjiga Rade Kregarja, koje su nastale odmah nakon rata za obnovu \u2013 u njima su dobri materijali i tehnike za izgradnju kako stambenih tako i gospodarskih objekata.<\/p>\n\n<p><strong>Kako gleda\u0161 na dru\u0161tvene potencijale prirodnih gra\u0111evinskih materijala s gledi\u0161ta samogradnje (pobolj\u0161anje ili uspostava vlastitih uvjeta stanovanja), socijalne ili solidarne gradnje te gradnje zajednice preko zajedni\u010dke\/zajedni\u010dke gradnje pojedinih stambenih jedinica i zajedni\u010dkih prostora?<\/strong><\/p>\n\n<p>S obzirom na upletenost u globalne i lokalne sustave, sa samogradnjom ne mo\u017eemo rje\u0161avati sve to. Zna\u010di, ne mo\u017ee se s time mijenjati cijeli ustroj gra\u0111evinske industrije, ve\u0107 samo zbog zakonskih ograni\u010denja\u2026 Mo\u017ee se, me\u0111utim, podr\u017eavati i razvijati prakse koje poti\u010du zajedni\u010dke, ekolo\u0161ke prakse, itd. Moraju, naravno, i drugi dru\u0161tveni uvjeti biti tome naklonjeni, a ne destruktivni. Dok ve\u0107i sustavi djeluju ili \u010dak ograni\u010davaju neke takve prakse, vrlo je te\u0161ko. Kao \u0161to sam prije spomenuo poslijeratnu obnovu, u to vrijeme je bila potreba i uvjeti su bili tome naklonjeni, danas je, me\u0111utim, dru\u0161tvena klima ne\u0161to vi\u0161e neprijateljska.    <\/p>\n\n<p>Potencijal je kada se pojavi potreba za to. To se o\u010duvanja i nekako uklju\u010duje u industrijsku gradnju, poveznica izme\u0111u samogradnje i prirodnih materijala za dru\u0161tvenu promjenu je, me\u0111utim, te\u0161ka, jer nas ograni\u010davaju zakoni. Me\u0111utim, to se znanje o\u010duva i tako\u0111er za\u0161titi s kulturnom ba\u0161tinom npr. da \u0107e se to znanje upotrijebiti nekada, kada bude potreba.   <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razgovarali smo s Lovrom Vehovarjem o samogradnji, prirodnim materijalima i zajednici. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10431,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"uix_meta_title":"","uix_meta_description":"","uix_canonical_url":"","footnotes":""},"categories":[27],"tags":[58],"class_list":["post-11509","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-prilog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11509"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11509\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11510,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11509\/revisions\/11510"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10431"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}