{"id":10385,"date":"2025-05-30T10:00:00","date_gmt":"2025-05-30T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.makrobios.si\/o-odrzivom-prehrambenom-lancu\/"},"modified":"2025-10-31T14:07:27","modified_gmt":"2025-10-31T13:07:27","slug":"o-odrzivom-prehrambenom-lancu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/o-odrzivom-prehrambenom-lancu\/","title":{"rendered":"O odr\u017eivom prehrambenom lancu"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Obra\u0111ena tematika obuhva\u0107a mogu\u0107e promjene i prilagodbe u prehrambenom sustavu (tj. cijeli krug proizvodnje, prerade i distribucije), koji iznimno intenzivno i \u0161tetno utje\u010de na okoli\u0161. Pokazuje se potreba za razvojem sadr\u017eaja koji \u0107e odr\u017eivu hranu pribli\u017eiti proizvo\u0111a\u010dima, prera\u0111iva\u010dima i lokalnim zajednicama u ruralnim podru\u010djima. Ruralna podru\u010dja su ona gdje, unato\u010d potencijalima, jo\u0161 uvijek nema dovoljno svijesti o vezi izme\u0111u prehrane, okoli\u0161a i zdravlja. Istovremeno je i dalje prisutno nepovjerenje prema ekolo\u0161kom na\u010dinu proizvodnje, odnosno nepripremljenost da se napuste ustaljene, ali zastarjele i \u0161tetne prakse poljoprivrede. Posljedi\u010dno su postoje\u0107i ekolo\u0161ki proizvo\u0111a\u010di u manjini, a ekolo\u0161ka poljoprivreda slovi kao neperspektivna. Istovremeno, ni ekolo\u0161ka poljoprivreda nije najvi\u0161a razina odr\u017eivog djelovanja, ve\u0107 moramo vi\u0161e fokusa usmjeriti na biodinami\u010dku proizvodnju hrane, koja osigurava najkvalitetniji urod. <\/p>

Tijekom projekta \u201cOdr\u017eiva prehrana u ruralnim podru\u010djima: od pove\u0107anja samoopskrbe k suopskrbi\u201d gore navedene izazove smo adresirali kroz predavanja, radionice i otvorene rasprave. Projekt smo osmislili i izveli tako da su bili obuhva\u0107eni svi klju\u010dni elementi odr\u017eive prehrane: ekolo\u0161ko, sezonsko, lokalno i samo\/su-opskrbno. Te elemente smo u sklopu aktivnosti predstavili na na\u010dine da su ne samo potaknuli zanimanje za ekolo\u0161ki na\u010din proizvodnje\/prerade me\u0111u lokalnim poljoprivrednicima, ve\u0107 i pove\u0107ali prepoznatljivost ekolo\u0161kih ponu\u0111a\u010da u Pomurju i oja\u010dali veze me\u0111u srodnim gospodarstvima. <\/p>

Uvodnim predavanjem na temu prirodnog poljoprivrede, na kojem smo adresirali odr\u017eive prehrambene lance, prednosti ekolo\u0161ke proizvodnje\/prerade, osnovne principe biodinamike te specifi\u010dnosti i potencijale Pomurja, smo projekt teoretski osmislili i razvili osnovno razumijevanje obra\u0111ene teme. Za razvoj prakti\u010dnih vje\u0161tina smo u suradnji s lokalnim ekolo\u0161kim ponu\u0111a\u010dima na vi\u0161e gospodarstava u regiji organizirali vo\u0111ene obilaske i radionice ekolo\u0161ke proizvodnje povr\u0107a, vo\u0107a i \u017eitarica, prerade sokova, bra\u0161na i ulja. Kako bismo pridonijeli razvoju samoopskrbnih i suopskrbnih praksi, organizirali smo radionice o divljoj hrani (sakupljanje) s u\u010denicima lokalne osnovne \u0161kole, radionicu fermentacije doma\u0107eg povr\u0107a i zajedni\u010dku razmjenu zimnice. Cilj ovog sklopa radionica bio je prijenos i razmjena znanja te razvoj vje\u0161tina, pove\u0107anje raznolikosti namirnica u vlastitoj zimnici i samoopskrbi te razvoj zajednica \u010dija su vrijednost samo-\/suopskrba i odr\u017eiva prehrana. <\/p>

Nacrt ekolo\u0161kog problema, aktualnog stanja i izazova odr\u017eivog prehrambenog lanca<\/b><\/p>

Uvod: prehrana, okoli\u0161, dru\u0161tvo<\/i><\/b><\/p>

Prehrambeni lanac donosi tako vi\u0161eslojne utjecaje na okoli\u0161 (klimatske promjene, raspolo\u017eivost i kvaliteta pitke vode, stupanj one\u010di\u0161\u0107enja tla, biotska i habitatna raznolikost, izgled ruralnog krajolika) kao i izazove za dru\u0161tvo, odnosno dr\u017eavu (samodostatnost, sigurnost, kvaliteta, zdrava i cjenovno dostupna hrana, suverenost i otpornost na vanjske potrese). Svjetski sustav opskrbe hranom uzrokuje gotovo tre\u0107inu svih antropogenih emisija stakleni\u010dkih plinova i stoga je jedan od glavnih uzroka klimatske krize. Sektoru poljoprivrede mo\u017eemo pripisati dobrih 10 % nacionalnih emisija stakleni\u010dkih plinova (izvor: Umanotera), pri \u010demu je najve\u0107i izvor emisija sto\u010darstvo, koje je uglji\u010dno intenzivnije (vi\u0161e zemlji\u0161ta, ve\u0107a potro\u0161nja vode, za proizvodnju 1 kg govedine potrebno je 15 puta vi\u0161e zemlje nego za 1 kg \u017eitarica i 70 puta vi\u0161e nego za 1 kg povr\u0107a), stoga se preporu\u010duje preusmjeravanje na proizvodnju hrane biljnog podrijetla. <\/p>

Prehrambena skupo\u0107a i niska razina samoopskrbe vo\u0107em i povr\u0107em: <\/b><\/i><\/p>

Poskupljenja hrane, koja su posljedica problema s opskrbnim lancima, blokadama transportnih puteva i op\u0107e inflacije, jasno su vidljiva na na\u0161im policama i u nov\u010danicima velike ve\u0107ine stanovnika Slovenije (ku\u0107anstva prema podacima SURS-a namjenjuju za hranu vi\u0161e od desetine izdataka). U posljednjih pet godina hrana je poskupjela za gotovo petinu, a najosjetnije su se podigle cijene vo\u0107a. Uz nisku nacionalnu razinu samoopskrbe povr\u0107em (48 %, izvor: SURS, u posljednjih pet godina \u010dak prosje\u010dno ispod 40 %) i vo\u0107em (30 %, izvor: SURS) \u201cnu\u017eno je ve\u0107 danas pobolj\u0161ati uvjete za osiguranje opskrbe kvalitetnom i sigurnom hranom po pristupa\u010dnim cijenama za sve, \u0161to istovremeno ima najmanji mogu\u0107i utjecaj na klimu i okoli\u0161\u201d (citirano iz objave strate\u0161kog vije\u0107a za prehranu, izvje\u0161\u0107e sa sjednice 5. 12.). <\/p>

Ekolo\u0161ka poljoprivreda i \u201codr\u017eivi prehrambeni krug\u201d: <\/i><\/b><\/p>

Ekolo\u0161ka poljoprivreda je s jedne strane mjera ubla\u017eavanja klimatskih promjena i istovremeno prilago\u0111avanja na njih. Sljede\u0107i korak prema smanjenju uglji\u010dnog otiska predstavljaju kratki lanci opskrbe ekolo\u0161kim proizvodima. Zdravija i istovremeno okoli\u0161u prihvatljivija hrana je stoga biljnog podrijetla, koja je proizvedena, prera\u0111ena i konzumirana unutar iste regije. Za \u0161to ni\u017ei uglji\u010dni otisak biramo i sezonsku hranu. U Sloveniji stalno raste potra\u017enja za lokalno proizvedenim ekolo\u0161kim namirnicama. Pri tome samo 20 % ekolo\u0161ke hrane dolazi iz doma\u0107e proizvodnje, 80 % je uvozimo. Ekolo\u0161ka poljoprivreda se tako\u0111er \u010desto spominje kao mogu\u0107e rje\u0161enje za razvoj ruralnih podru\u010dja u udaljenim podru\u010djima, ali nema dovoljno konkretne podr\u0161ke od strane dr\u017eave i ruralnih op\u0107ina za uspostavu odr\u017eivog prehrambenog kruga. <\/p>

Smjernice i strategije:<\/b><\/i><\/p>

Mre\u017ea nevladinih organizacija Plan B za Sloveniju je u procesu pripreme Strate\u0161kog plana zajedni\u010dke poljoprivredne politike 2023\u20132027 dala inicijativu za pove\u0107anje podr\u0161ke proizvodnji biljne hrane za ljude te ekolo\u0161koj poljoprivredi. Preporu\u010deni su kratki dobavni lanci i partnerski odnos izme\u0111u poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da. Nadalje je nagla\u0161ena nu\u017enost brzog prijelaza na odr\u017eivi na\u010din proizvodnje hrane, prije svega udjela ekolo\u0161ke poljoprivrede. Me\u0111u ciljevima Strategije razvoja Slovenije 2030, koja adresira obveze Ujedinjenih naroda glede ubla\u017eavanja klimatskih promjena, predvi\u0111ene su aktivnosti za pove\u0107anje u\u017eivanja lokalne, sezonske i planetu prijateljske prehrane. <\/p>

Analiza razli\u010ditih dionika (njihove zna\u010dajke i potrebe):<\/b><\/p>

  • lokalni ekolo\u0161ki proizvo\u0111a\u010di i prera\u0111iva\u010di u Pomurju: pokazuju se potrebe za pomo\u0107i pri marketingu, administraciji i distribuciji. Prvi koraci su napravljeni uspostavom eko. prodajnih mjesta i ekolo\u0161kih ili lokalnih zadruga, koje jo\u0161 nisu dosegle visoku razinu razvoja, odnosno stupanj organiziranosti. To se mo\u017ee pripisati i nedostatnim poticajima od strane dr\u017eave i manjku podr\u0161ke od strane lokalnih donositelja odluka, prije svega op\u0107ina, koje ne prepoznaju potencijale ili ne prioritetiziraju takve aktivnosti. <\/p><\/li><\/ul>

    • lokalne nevladine organizacije i socijalna poduze\u0107a: Pomurje se mo\u017ee pohvaliti s barem tri primjera dobrih praksi na presjeku odr\u017eive proizvodnje i prerade u vezi sa socijalnim sadr\u017eajima. Rije\u010d je o Kocljevini, Koreniki i Zrirapu, koji predstavljaju sli\u010dne, ali ipak razli\u010dite na\u010dine djelovanja, koji bi se u sli\u010dnom obliku mogli uspostaviti u svakoj od Pomurskih op\u0107ina. <\/p><\/li><\/ul>

      • lokalni poljoprivrednici i kupci: u Pomurju je niska svijest o ekolo\u0161koj proizvodnji, mnogi konvencionalni poljoprivrednici jo\u0161 uvijek u ekolo\u0161koj poljoprivredi vide prije svega ograni\u010denja i nepotrebnu dodatnu birokraciju. Za poljoprivrednike je potrebno smanjiti birokratski balast, pove\u0107ati proaktivnost savjetodavnih slu\u017ebi i im putem zadruga omogu\u0107iti pobolj\u0161anu promociju, marketing, administraciju i distribuciju. Prodajni putevi ne smiju biti ovisni o velikim trgovcima u stranom vlasni\u0161tvu s odera\u010dkim mar\u017eama, ve\u0107 je potrebno razviti, odnosno nadograditi alternativne na\u010dine prodaje – dostave, tr\u017enice, naru\u010divanje putem interneta\/aplikacija, \u2026 <\/p><\/li><\/ul>

        Za mnoga ku\u0107anstva je lokalna ekolo\u0161ka hrana jo\u0161 uvijek nedostupna, prije svega zbog cijene. Ako \u017eelimo govoriti o odr\u017eivom i pravednom prehrambenom lancu, moramo biti pozorni da na kraju tog lokalnog lanca nisu samo imu\u0107niji kupci. Putem subvencija ili drugih oblika poticaja, odnosno pomo\u0107i, dr\u017eava ili op\u0107ine moraju osigurati mogu\u0107nost otkupa lokalne ekolo\u0161ke hrane svim stanovnicima, a ne da se od poljoprivrednika zahtijeva da zbog \u201ccijenovne konkurentnosti\u201d snize cijene na razinu konvencionalne ili uvezene ekolo\u0161ke hrane. <\/p>

        • lokalni javni zavodi: oja\u010dati je potrebno veze lokalnih javnih zavoda s lokalnim poljoprivrednicima, odnosno zadrugama. Pove\u0107ati (financijske) poticaje za tu namjenu, ne samo propisivati zahtijevane postotke udjela lokalne eko. hrane u javnim zavodima. S pomo\u0107u javnih savjetodavnih slu\u017ebi ili zadruga pobolj\u0161ati mehanizme evidencijskih narud\u017ebi, za koje mnogi javni zavodi nemaju kadrovskih kapaciteta, a tr\u017ei\u0161ni najam te usluge predstavlja nepotrebno odlijevanje ograni\u010denih sredstava. <\/p><\/li><\/ul>

          <\/div>

          Konceptualizacija prehrambenih termina: samodostatnost, samoopskrba, suopskrba<\/b><\/p>

          <\/b><\/p>

          Prehrambena samodostatnost (na razini dr\u017eave ili regije): <\/b><\/p>

          • Definicija: Sposobnost dr\u017eave ili regije da sama proizvodi svu hranu koja je potrebna njezinom stanovni\u0161tvu \u2013 bez potrebe za uvozom.<\/li><\/ul>
            • Cilj: Potpuna prehrambena neovisnost.<\/li><\/ul>
              • Zna\u010dajke:
                • Rije\u010d je o strate\u0161kom cilju dr\u017eave.<\/li>
                • Usmjerena je na nacionalnu sigurnost i otpornost u krizama, pove\u0107ava suverenost dr\u017eave.<\/li>
                • Uklju\u010duje tr\u017ei\u0161ne mehanizme, ali s jakim utjecajem javnih politika i planiranja.<\/li><\/ul><\/li>
                • Primjer: Dr\u017eava nastoji biti sposobna bez uvoza pre\u017eivjeti mogu\u0107e globalne prehrambene krize.<\/li><\/ul>
                  <\/div>
                  <\/div>
                  Prehrambena samoopskrba (na razini pojedinca ili ku\u0107anstva):<\/b>

                  <\/b><\/div>
                  • Definicija: Sposobnost ku\u0107anstva da si samo proizvodi dio hrane koju konzumira.<\/li>
                  • Cilj: Ve\u0107a prehrambena neovisnost, zdrava hrana i manja ovisnost o trgovinama.<\/li>
                  • Zna\u010dajke:
                    • Ne temelji se na tr\u017ei\u0161noj logici \u2013 nije namijenjena prodaji, ve\u0107 zadovoljavanju vlastitih potreba.<\/li>
                    • Pove\u0107ava osje\u0107aj sigurnosti, obvladljivosti i kontakta s prirodom.<\/li>
                    • Je odgovor na nesigurnost, rast cijena i \u017eelju za kvalitetnom, lokalnom hranom.<\/li><\/ul><\/li>
                    • Primjer: Obitelj ima vrt, nekoliko vo\u0107aka i pohranjuje zimnicu \u2013 ne zbog zarade, ve\u0107 zbog samostalnosti i kvalitete \u017eivota.<\/li><\/ul>
                      <\/div>
                      <\/div>
                      Prehrambena suopskrba (na razini zajednice): <\/b><\/div>
                      <\/div>
                        • Definicija: Model suradnje izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da, gdje zajednica zajedno brine za lokalnu prehrambenu opskrbu.<\/li>
                        • Cilj: Stabilan, pravedan i odr\u017eiv lokalni prehrambeni lanac.<\/li>
                        • Zna\u010dajke:
                          • Temelji se na suradnji i solidarnosti, ne na klasi\u010dnom tr\u017ei\u0161nom sustavu.<\/li>
                          • \u010clanovi zajednice zajedno nose odgovornost, tro\u0161kove i koristi.<\/li>
                          • Poljoprivrednik ne prodaje samo proizvode, ve\u0107 omogu\u0107uje prehrambenu sigurnost zajednice \u2013 u zamjenu za predvidljivost i podr\u0161ku.<\/li><\/ul><\/li><\/ul><\/li><\/ul>
                            • Primjer: Zajednica se pove\u017ee s poljoprivrednim gospodarstvom i zajedno planira sezonu. Svaki \u010dlan doprinosi unaprijed, dobiva svoj udio u urodu, a istovremeno podr\u017eava odr\u017eivo poljoprivredno gospodarstvo. Redovne zajedni\u010dke prakse kao \u0161to su priprema i\/ili razmjena zimnice, zamjena sadnica, pomo\u0107 pri radu u vrtu, odnosno na njivi, \u2026 <\/li><\/ul>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
                              \n\t\t\t\t\t
                              \n\t\t\t\t
                              \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

                              Sufinancijer projekta:<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

                              \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"eko\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
                              \n\t\t\t\t\t
                              \n\t\t\t\t
                              \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

                              Za mi\u0161ljenja predstavljena u ovom dokumentu isklju\u010divo su odgovorni autori dokumenta i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stajali\u0161ta Ministarstva okoli\u0161a, klime i energije ili Eko sklada j.s.<\/i><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                              Dobrodo\u0161li na \u010ditanje \u010dlanka koji je nastao kao skup sa\u017eetka projekta Odr\u017eiva prehrana u ruralnim podru\u010djima, nacrta obra\u0111ene problematike, analize lokalnih dionika i konceptualizacije klju\u010dnih pojmova, odnosno definiranja razlika me\u0111u njima – samodostatnost, samoopskrba, suopskrba. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10386,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"uix_meta_title":"","uix_meta_description":"","uix_canonical_url":"","footnotes":""},"categories":[27],"tags":[],"class_list":["post-10385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10385"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10407,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10385\/revisions\/10407"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}