{"id":10347,"date":"2025-10-20T07:46:00","date_gmt":"2025-10-20T05:46:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.makrobios.si\/rasprava-o-potencijalima-prirodnih-gradevinskih-materijala\/"},"modified":"2025-10-31T14:05:34","modified_gmt":"2025-10-31T13:05:34","slug":"rasprava-o-potencijalima-prirodnih-gradevinskih-materijala","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/rasprava-o-potencijalima-prirodnih-gradevinskih-materijala\/","title":{"rendered":"Rasprava o potencijalima prirodnih gra\u0111evinskih materijala"},"content":{"rendered":"\n<p><\/p>\n\n<p>Kod pitanja dostupnosti lokalnog materijala se pokazuju velike razlike. Ako kod drva i slame nema ve\u0107ih problema, kod industrijske konoplje smo nekoliko koraka iza (u usporedbi s drugim materijalima i tako\u0111er u usporedbi s drugim dr\u017eavama). Radi se o posljedici \u010dinjenice da u Sloveniji kod industrijske konoplje na podru\u010dju gradnje nije sklopljen krug proizvodnje, prerade, distribucije i kona\u010dne uporabe. Jedan od istaknutih problema je bio manjak odgovaraju\u0107e mehanizacije &#8211; kako kod \u017eetve, tako i u fazi prerade (za otpra\u0161ivanje i mljevenje stabljika). Nadalje bi s gledi\u0161ta ekonomi\u010dnosti i s time povezanog interesa poljoprivrednika za proizvodnju, tr\u017ei\u0161te za gradnju s konopljom trebalo obuhvatiti tisu\u0107u hektara; ni to ne bi bilo jamstvo za ni\u017ee cijene. Iz tih razloga, \u0161iroke uporabljivosti industrijske konoplje u gradnji i poku\u0161aja umicanja ekolo\u0161ki \u0161tetnog transporta takvog materijala iz jednad\u017ebe, bi s strane dr\u017eave bilo potrebno vi\u0161e proaktivnog anga\u017emana i\/ili financija, da bi se prilike pobolj\u0161ale.     <\/p>\n\n<p>Izazova o teoretskom i prakti\u010dnom obrazovanju za prirodnu gradnju smo se dotakli preko sa\u017eetka trenutnog stanja, gdje smo utvrdili da 1.) je na fakultetima takav tip gradnje manjkavo predstavljen ili uop\u0107e nije; 2.) su samoorganizirane radionice razli\u010ditih aktera me\u0111usobno nepovezane, odvijaju se sporadi\u010dno i nisu cjelovite; 3.) postoji potreba za nadogradnjom samoorganiziranih obrazovanja (prvenstveno) onkraj formalnih dr\u017eavnih institucija.<br\/>Od obrazovnih radionica u zadnjem razdoblju prevladavaju one, koje su sufinancirane preko natje\u010daja (problem sporadi\u010dnosti), su sufinancirane od strane sudionika (problem dostupnosti), a istovremeno se pokazuje problem nepostoje\u0107e koordinacije u obliku platforme i suradnje na podru\u010dju gradnje s razli\u010ditim prirodnim materijalima u Sloveniji, koja bi dakle povezala aktere s razli\u010ditim znanjima. To bi otvorilo mogu\u0107nost cjelovitog i kontinuiranog obrazovanja, koje bi moglo voditi do kona\u010dne profesionalne kvalifikacije. Takva znanja i prakse bi trebala biti poticana i sufinancirana od strane dr\u017eave u okviru uspostave zelenih radnih mjesta.     <\/p>\n\n<p>U zavr\u0161nom sklopu smo se posvetili dru\u0161tvenim potencijalima prirodnih gra\u0111evinskih materijala odnosno gradnje s njima. Obra\u0111ivali smo vidike samograditeljstva, me\u0111ususjedske\/lokalne pomo\u0107i, socijalne i solidarne gradnje te zajedni\u010dke gradnje u okviru zajedni\u010dkog \u017eivljenja. Pri tome se radilo o razmi\u0161ljanju kako mo\u017eemo s prirodnom gradnjom do\u0107i do pobolj\u0161anja ili uspostave dostojnih uvjeta stanovanja za ljude, koji si to po tr\u017ei\u0161nim cijenama ne mogu priu\u0161titi. Radi se dakle o dostupnoj prirodnoj gradnji i ne (samo) kao nadstandard. Cilja dakle na mla\u0111u generaciju, kojoj tr\u017ei\u0161te nekretnina onemogu\u0107ava vlasni\u0161tvo jo\u0161 tako malih jedinica ili ih sili u vi\u0161edesetljetno zadu\u017eivanje pod lo\u0161im uvjetima, a istovremeno si s time otvara mogu\u0107nost pobolj\u0161anja \u017eivotnih uvjeta siroma\u0161nijih umirovljenika, koji &#8211; prvenstveno na selu &#8211; \u017eive u nedostojnim uvjetima, u neizoliranim ku\u0107ama ili sobama, suo\u010deni s energetskim siroma\u0161tvom, koje dr\u017eava poku\u0161ava rije\u0161iti sa subvencijama za pla\u0107anje previsokih tro\u0161kova grijanja \u2026 U tom smislu govorimo o socijalnoj i solidarnoj gradnji, jer zdru\u017euje elemente naslovljavanja dru\u0161tvenih pote\u0161ko\u0107a, uklju\u010duje socijalnu komponentu, me\u0111ugeneracijsku solidarnost i op\u0107enito prema\u0161ivanje uskih tr\u017ei\u0161nih mehanizama i profitne logike. Pri tome ne smijemo misliti o mno\u0161tvu individualiziranih rje\u0161enja, nego je potrebna zajedni\u010dka kolektivna praksa. Elemente toga razvija zajedni\u010dka gradnja, koja se usredoto\u010duje na jedan ili vi\u0161e poteza, i to 1.) pridonosi pobolj\u0161anju uvjeta stanovanja u lokalnoj zajednici, 2.) preko zajedni\u010dkog rada uspostavi pojedine manje stambene jedinice te 3.) preko zajedni\u010dke gradnje uspostavi zajednicu manjih stambenih jedinica u kombinaciji s ve\u0107im zajedni\u010dkim prostorima, zajedni\u010dkom reprodukcijom u svakodnevnom \u017eivotu itd.          <\/p>\n\n<p>Na temelju tih ishodi\u0161ta smo raspravu zaklju\u010dili s razgovorom i prijedlozima za povezivanje odnosno suradnju na podru\u010dju prirodne gradnje. Pri tome se radi prvenstveno o izazovu, kojeg je potrebno rije\u0161iti preko kontinuirane zajedni\u010dke prakse razli\u010ditih aktera prirodne gradnje. Ve\u0107 s gledi\u0161ta samoorganizacije i povezivanja aktera na terenu su mogu\u0107e osjetne pozitivne promjene, a za jo\u0161 ve\u0107i iskoristivost nazna\u010denih potencijala \u0107e biti potreban i anga\u017eman dr\u017eave.   <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rasprava, koja se odvijala u sklopu cjelodnevnog doga\u0111aja \u201cDan prirodne gradnje i odr\u017eivog \u017eivljenja na selu\u201d, je u uvodu poslu\u017eila razmjenom prakti\u010dnih iskustava s razli\u010ditim prirodnim gra\u0111evinskim materijalima &#8211; drvo, slama, industrijska konoplja, glina, zemlja \u2026 U nastavku je sadr\u017eaj bio posve\u0107en prvenstveno trima razli\u010ditim sklopovima, najprije dostupnosti lokalnih materijala, zatim teoretskom i prakti\u010dnom obrazovanju za prirodnu gradnju te za kraj jo\u0161 o \u0161irim dru\u0161tvenim potencijalima prirodnih materijala odnosno gradnji s njima.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":9156,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"uix_meta_title":"","uix_meta_description":"","uix_canonical_url":"","footnotes":""},"categories":[27],"tags":[],"class_list":["post-10347","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10347","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10347"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10347\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10348,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10347\/revisions\/10348"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/9156"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10347"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10347"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10347"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}