{"id":10314,"date":"2025-06-02T10:00:00","date_gmt":"2025-06-02T08:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.makrobios.si\/drustveno-politicki-potencijal-hrane\/"},"modified":"2026-03-25T14:25:15","modified_gmt":"2026-03-25T13:25:15","slug":"drustveno-politicki-potencijal-hrane","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/drustveno-politicki-potencijal-hrane\/","title":{"rendered":"Dru\u0161tveno-politi\u010dki potencijal hrane"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Hrana je iznimno sna\u017ean politi\u010dki \u010dimbenik \u2013 ne samo kao sredstvo pre\u017eivljavanja, ve\u0107 i kao alat za dru\u0161tvene promjene, politi\u010dku organizaciju i otpor. Ispod mo\u017eete prona\u0107i neke politi\u010dke potencijale povezane s hranom. <\/span><\/p>

<\/p>

Dru\u0161tveno-politi\u010dki potencijal hrane 1: Hrana kao oblik otpora i autonomije<\/strong><\/h5>

Primjer: Urbani vrtovi u siroma\u0161nijim \u010detvrtima ili na napu\u0161tenim gradskim povr\u0161inama <\/span><\/p>

Politi\u010dki zna\u010daj: Uspostavljanje neovisnosti od prehrambenih sustava koji se temelje na iskori\u0161tavanju, centralizaciji i dobiti.<\/span><\/p>

Poruka: \u00bbKvalitetna i zdrava hrana je pravo, a ne privilegija.\u00ab<\/span><\/p>

<\/p>

Dru\u0161tveno-politi\u010dki potencijal hrane 2: Hrana kao alat zajedni\u010dkog povezivanja<\/strong><\/h5>

Primjer: Projekti zajedni\u010dkih kuhinja, solidarne zadruge, sustavi zajedni\u010dke opskrbe (CSA \u2013 Community Supported Agriculture).<\/span><\/p>

Politi\u010dki zna\u010daj: Ja\u010danje demokratskih praksi, solidarnosti i suradnje u lokalnim zajednicama.<\/span><\/p>

Poruka: \u00bbZajedno se mo\u017eemo pobrinuti za svoje potrebe \u2013 mimo tr\u017ei\u0161ta i dr\u017eave.\u00ab<\/span><\/p>

<\/p><\/div>

Dru\u0161tveno-politi\u010dki potencijal hrane 3: Hrana kao sredstvo za borbu protiv nejednakosti<\/strong><\/h5>

Primjer: Pokreti za prehrambenu pravdu (food justice), koji se bave diskriminacijom u pristupu zdravoj i kvalitetnoj hrani <\/span><\/p>

Politi\u010dki zna\u010daj: Razotkrivanje sustavnih nejednakosti \u2013 tko ima pristup kvalitetnoj hrani, a tko ne.<\/span><\/p>

Poruka: \u00bbHrana otkriva klasne, rasne i spolne nejednakosti.\u00ab<\/span><\/p>

<\/p>

Dru\u0161tveno-politi\u010dki potencijal hrane 4: Hrana kao kritika agroindustrijskog sustava<\/strong><\/h5>

Primjer: Prosvjedi protiv pesticida, genetski modificiranih organizama (GMO), velikih prehrambenih korporacija.<\/span><\/p>

Politi\u010dki zna\u010daj: Pritisak na regulacije, podr\u0161ku malim poljoprivrednicima, zahtjevi za transparentno\u0161\u0107u.<\/span><\/p>

Poruka: \u00bbNe \u017eelimo biti samo potro\u0161a\u010di \u2013 zahtijevamo pravedan prehrambeni sustav.\u00ab<\/span><\/p>

<\/p>

Dru\u0161tveno-politi\u010dki potencijal hrane 5: Hrana kao dio ekolo\u0161ke i klimatske politike<\/strong><\/h5>

Primjer: Prijelaz na lokalnu, sezonsku, biljnu prehranu; agroekologija.<\/span><\/p>

Politi\u010dki zna\u010daj: Hrana kao klju\u010dni element klimatske pravde, smanjenja emisija i o\u010duvanja biotske raznolikosti.<\/span><\/p>

Poruka: \u00bbOno \u0161to jedemo, utje\u010de na budu\u0107nost planeta.\u00ab<\/span><\/p>

<\/p>

Dru\u0161tveno-politi\u010dki potencijal hrane 6: Hrana kao dio dr\u017eavne suverenosti<\/strong><\/h5>

Primjer: Dr\u017eave globalnog juga, koje te\u017ee prehrambenoj suverenosti (npr. pokret La Via Campesina).<\/span><\/p>

Politi\u010dki zna\u010daj: Otpor protiv globalnih prehrambenih korporacija, Me\u0111unarodnog monetarnog fonda i ovisnosti o uvozu.<\/span><\/p>

Poruka: \u00bbNarodi imaju pravo sami odlu\u010divati o svojoj hrani.\u00ab<\/span><\/p>

<\/p>

Primjer La Vie Campesine:<\/strong><\/h5>

La Via Campesina \u2013 me\u0111unarodni pokret malih poljoprivrednika<\/span><\/p>

La Via Campesina (na \u0161panjolskom: Selja\u010dki put) je najve\u0107i svjetski pokret poljoprivrednika, poljoprivrednica, radnika na planta\u017eama, ribara, domoroda\u010dkih naroda i ruralnih zajednica, koji se bore za prehrambenu suverenost, prava na zemlju i pravedne poljoprivredne politike.<\/span><\/p>

<\/p>

Glavni ciljevi:<\/strong><\/em><\/p>

Prehrambena suverenost \u2013 pravo naroda da sami odlu\u010duju o prehrambenoj politici.<\/span><\/p>

Pristup zemlji, sjemenu, vodi \u2013 borba protiv koncentracije zemlji\u0161ta i privatizacije prirodnih resursa.<\/span><\/p>

Podr\u0161ka malim poljoprivrednicima i agroekologiji \u2013 alternativi industrijskoj poljoprivredi.<\/span><\/p>

Otpornost protiv neoliberalizma i globalnih agro\u017eivilskih korporacija.<\/span><\/p>

Solidarnost i pravednost \u2013 uklju\u010duju\u0107i borbu protiv patrijarhata, kolonijalizma i kapitalisti\u010dkog iskori\u0161tavanja.<\/span><\/p>

<\/p>

Klju\u010dni koncept:<\/strong><\/em> Prehrambena suverenost<\/span><\/p>

Ovaj pojam su upravo oni prvi oblikovali. <\/span>Ne zna\u010di samo pristup hrani, ve\u0107 pravo ljudi i zajednica da sami odlu\u010duju \u0161to proizvode, kako, za koga i po kojim pravilima.<\/span><\/p>

<\/p>

Na\u010dini djelovanja:<\/strong><\/em><\/p>

Me\u0111unarodna politi\u010dka mobilizacija<\/span><\/p>

Izravne akcije (prosvjedi, kampanje za sjeme, osloba\u0111anje zemlje).<\/span><\/p>

Uspostavljanje vlastitih alternativnih sustava: tr\u017enica, selja\u010dkih \u0161kola, razmjena znanja.<\/span><\/p>

<\/p>

Za\u0161to je va\u017eno?<\/strong><\/em><\/p>

Jer La Via Campesina povezuje globalni jug i sjever u borbi za pravedniji svijet.<\/span><\/p>

Jer jasno ka\u017ee: mali poljoprivrednici nisu problem, ve\u0107 klju\u010dni dio rje\u0161enja za prehrambenu, okoli\u0161nu i dru\u0161tvenu krizu.<\/span><\/p>

Paralelno s tim u Burkini Faso trenutno se provodi opse\u017ena agrarna reforma, koja ima va\u017ene politi\u010dke, socijalne i ekonomske posljedice.<\/span><\/p>

<\/p>

Agrarna reforma u Burkini Faso (2025)<\/strong><\/h5>

U velja\u010di 2025. vlada Burkine Faso donijela je zakon koji nacionalizira sva zemlji\u0161ta u dr\u017eavi. Prema novom zakonu, dr\u017eava je postala jedini vlasnik zemlji\u0161ta, \u0161to zna\u010di da pojedinci i poduze\u0107a vi\u0161e ne mogu imati privatno vlasni\u0161tvo nad zemljom. Umjesto toga, uvode se dugoro\u010dni ugovori o zakupu, koji bi trebali osigurati ve\u0107u sigurnost poljoprivrednicima i zajednicama. <\/span><\/p>

Reforma priznaje i obi\u010dajna prava ruralnih zajednica, \u010dime se poku\u0161ava uskladiti moderno zakonodavstvo s tradicionalnim praksama upravljanja zemlji\u0161tem. Cilj reforme je smanjiti \u0161pekulacije zemlji\u0161tem, oja\u010dati prehrambenu suverenost i osigurati pravedniju raspodjelu resursa. <\/span><\/p>

Osim toga, vlada je uvela zabranu vlasni\u0161tva ruralnih zemlji\u0161ta od strane stranaca, \u0161to zna\u010di da stranci zemlji\u0161ta mogu samo unajmiti, ali ne i kupiti. <\/span><\/p>

<\/p>

“Agricole” u kontekstu Burkine Faso<\/strong><\/em><\/p>

“Agricole” se u kontekstu frankofonske Afrike obi\u010dno odnosi na “zemlji\u0161ta” ili “poljoprivredna zemlji\u0161ta”, ali mo\u017ee zna\u010diti i ruralno podru\u010dje ili poljoprivredni sektor op\u0107enito.<\/span><\/p>

U Burkini Faso se izraz “agricole” \u010desto koristi u sljede\u0107im zna\u010denjima:<\/span><\/p>

<\/p>

Espace agricole<\/em> \u2013 poljoprivredna zemlji\u0161ta<\/span><\/p>

\u2192 Zemlji\u0161ta namijenjena proizvodnji hrane ili uzgoju \u017eivotinja, \u010desto pod tradicionalnim ili kolektivnim upravljanjem.<\/span><\/p>

Am\u00e9nagement agricole<\/em> \u2013 poljoprivredna ureditev ili reforma<\/span><\/p>

\u2192 Povezano sa sistemskim planiranjem kori\u0161tenja ruralnih zemlji\u0161ta (npr. za obvladovanje erozije, namakanje ipd.).<\/span><\/p>

Zone agricole prot\u00e9g\u00e9e (ZAP)<\/em> \u2013 za\u0161ti\u0107ena poljoprivredna podru\u010dja<\/span><\/p>

\u2192 Regije koje dr\u017eava \u0161titi od urbanizacije i zemlji\u0161nih \u0161pekulacija, s ciljem o\u010duvanja prehrambene sigurnosti.<\/span><\/p>

\u00c9conomie agricole<\/em> \u2013 poljoprivredno gospodarstvo<\/span><\/p>

\u2192 Pojedina\u010dna farma ili poljoprivredna jedinica, bilo obiteljska, zajedni\u010dka ili komercijalna.<\/span><\/p>

<\/p>

Uloga “terre agricole” u novoj agrarnoj reformi u Burkini Faso (2025):<\/em><\/strong><\/p>

“Terres agricoles”<\/em> (poljoprivredna zemlji\u0161ta) postaju javno dobro u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, jer poljoprivrednici i zajednice mogu koristiti ta zemlji\u0161ta s dugoro\u010dnim ugovorima o zakupu. Cilj je za\u0161tititi zemlji\u0161ta od privatizacije, o\u010duvati pristup za male poljoprivrednike i oja\u010dati prehrambenu suverenost. <\/span><\/p>

Postoji nekoliko potencijalnih koristi za stanovnike Burkine Faso, a to su: <\/span><\/p>

  1. Za\u0161tita od zemlji\u0161ne \u0161pekulacije<\/strong><\/li><\/ol>

    Ako zemlji\u0161ta ostanu javno dobro, ne mogu se masovno rasprodati stranim investitorima ili elitama, \u0161to \u0161titi male poljoprivrednike od istiskivanja od strane nekretninskih projekata.<\/span><\/p>

    1. Ja\u010danje prehrambene suverenosti<\/strong><\/li><\/ol>

      Sa zemlji\u0161tima koja ostaju u rukama lokalnog stanovni\u0161tva (putem najma), lak\u0161e se poti\u010de lokalna proizvodnja hrane i smanjuje ovisnost o uvozu.<\/span><\/p>

      1. Uva\u017eavanje tradicionalnih prava<\/strong><\/li><\/ol>

        Ako reforma priznaje obi\u010dajna (kolektivna, seosko-pravna) zemlji\u0161ta, to zna\u010di ve\u0107u pravnu sigurnost za ruralne zajednice.<\/span><\/p>

        1. Ve\u0107a jednakost pri pristupu zemlji<\/strong><\/li><\/ol>

          Nacionalizacija zemlji\u0161ta mo\u017ee sprije\u010diti da bi \u0161a\u010dica bogatih kontrolirala klju\u010dni resurs (zemlju), \u0161to ima socijalno-pravedni u\u010dinak.<\/span><\/p>

          <\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

          \n\t\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t\t\t\t
          \n\t\t\t
          <\/div>\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
          \n\t\t\t\t\t
          \n\t\t
          \n\t\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

          Sufinancijer projekta: <\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

          \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"eko\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
          \n\t\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t
          \n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

          Za mi\u0161ljenja iznesena u ovom dokumentu isklju\u010divo su odgovorni autori dokumenta i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stajali\u0161ta Ministarstva za okoli\u0161, klimu i energiju ili Eko sklada j.s<\/i>.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

          Donji tekst u prvom dijelu obra\u0111uje razli\u010dite vidike dru\u0161tveno-politi\u010dkih potencijala hrane i razlike me\u0111u njima. Drugi dio je predstavljanje dva primjera, prvo primjer pokreta (La Via Campesina – Selja\u010dki put), zatim primjer aktualne agrarne reforme u Burkini Faso. U zaklju\u010dku je poveznica na kratki video koji predstavlja \u201cpoljoprivrednu ofenzivu\u201d u Burkini Faso, koja cilja na postizanje, odnosno pove\u0107anje vlastite prehrambene suverenosti. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10315,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"uix_meta_title":"","uix_meta_description":"","uix_canonical_url":"","footnotes":""},"categories":[27],"tags":[58],"class_list":["post-10314","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","tag-prilog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10314","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10314"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10314\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12187,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10314\/revisions\/12187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10314"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10314"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10314"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}