{"id":10297,"date":"2025-05-22T16:17:52","date_gmt":"2025-05-22T14:17:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.makrobios.si\/intervju-sa-sonjom-bertalanic-odrziva-prehrana-u-ruralnim-podrucjima\/"},"modified":"2025-10-31T14:03:20","modified_gmt":"2025-10-31T13:03:20","slug":"intervju-sa-sonjom-bertalanic-odrziva-prehrana-u-ruralnim-podrucjima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/intervju-sa-sonjom-bertalanic-odrziva-prehrana-u-ruralnim-podrucjima\/","title":{"rendered":"Intervju sa Sonjom Bertalani\u010d – Odr\u017eiva prehrana u ruralnim podru\u010djima"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Kakvo je trenutno stanje ekolo\u0161ke poljoprivrede u Pomurju? Kako se u zadnjih pet, deset godina promijenio broj ili postotak ekolo\u0161kih poljoprivrednika?<\/span><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"ekolo\u0161ko\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"ekolo\u0161ko\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/b>Kao \u0161to je vidljivo iz tablice i grafikona gore, broj ekolo\u0161kih gospodarstava u Pomurju od 2010. do 2020. prili\u010dno je ravnomjerno rastao. Ve\u0107i skok bio je izme\u0111u 2014. i 2016. Trenutno se zadnjih godina broj ekolo\u0161kih gospodarstava u Pomurju kre\u0107e oko brojke 250. Nema ve\u0107eg skoka ili porasta ekolo\u0161kih gospodarstava nakon 2020., unato\u010d \u010dinjenici da smo postotno na za\u010delju u Sloveniji. <\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"ekolo\u0161ko\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"ekolo\u0161ko\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Kako se (ako uop\u0107e) u zadnjih nekoliko godina promijenio odnos lokalnih poljoprivrednika prema ekolo\u0161koj proizvodnji\/preradi? Gdje su najve\u0107i sistemski problemi za ekolo\u0161ku poljoprivredu i s kakvim se problemima naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107u pojedini ekolo\u0161ki poljoprivrednici? \u0160to bi poljoprivrednicima trebalo da se vi\u0161e njih preusmjeri na ekolo\u0161ku i\/ili biodinami\u010dku poljoprivredu? <\/span> <\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/span>Dakle, prema podacima koji su vidljivi iz tablica i grafikona, vidimo eksponencijalni rast sve do 2015., nakon \u010dega je nastupio trend pada i stagnacije. Zaklju\u010dujemo da se je nakon 2015. usporio rast ulaska u ekolo\u0161ku poljoprivredu zbog nenaklonosti subvencijske politike u tom razdoblju (tj. visina pla\u0107anja pre\u0161la je u korist KOPOP programa). U tom razdoblju tako\u0111er je uo\u010dljiv trend izlaska gospodarstava iz ekolo\u0161ke kontrole, \u0161to pripisujemo ve\u0107 spomenutom problemu i nedostatku horizontalnih i vertikalnih tr\u017ei\u0161nih veza u ekolo\u0161koj proizvodnji. Istodobno s trendom pada interesa i izlaska iz ekolo\u0161ke poljoprivrede, na to smo upozoravali vodstvo KGZS-a, kao i predstavnike MKGP-a. Unato\u010d \u010dinjenici da se u zadnjem razdoblju trudimo jo\u0161 vi\u0161e i dodatno smo uklju\u010dili i biodinami\u010dko savjetovanje, nema uo\u010dljivog porasta uklju\u010divanja EK gospodarstava. Taj uzrok pripisujemo nestimulativnom poslovnom okru\u017eenju EK.  <\/p>\n

<\/p>\n

Primjer: primarni proizvod ima 10% ve\u0107u vrijednost, a kona\u010dni proizvod – na tr\u017ei\u0161tu ima 100% ve\u0107u vrijednost.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Jedna od posebnosti Pomurja je struktura zemlji\u0161ta, jer imamo samo 30% trajnih travnjaka i 70% oranica i ostalih obradivih povr\u0161ina. Savjetovanje je stoga i zahtjevnije (tehnologije, \u2026). <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Svakako bi bile potrebne ve\u0107e financijske stimulacije za poljoprivrednike koji bi se odlu\u010divali za preusmjeravanje u EK, a posebno u biodinami\u010dku poljoprivredu, koja je poznata po tome da proizvodi hranu najvi\u0161e mogu\u0107e kvalitete, posebno \u0161to se ti\u010de vitalnosti hrane. Naravno, od iznimne je va\u017enosti i oja\u010dano stru\u010dno savjetovanje na podru\u010dju EK i BD. Potrebni su nam savjetnici koji se stvarno razumiju u EK i BD poljoprivredu i iza toga stoje, to \u017eive, ponutruju. Zatim bi istovremeno bilo va\u017eno i da dr\u017eava poskrbi za osvje\u0161\u0107ivanje ljudi o va\u017enosti EK i BD proizvedene hrane za zdravlje, kako iz preventivnog, tako i iz kurativnog vidika. Takva bi hrana trebala biti dodatno subvencionirana u javnim ustanovama (\u0161kole, vrti\u0107i, bolnice, domovi za starije), tako da cjenovno ne bi odstupala od ostale hrane i naravno da bi je trebalo uvrstiti na prioritetnu listu. Ekolo\u0161ka i biodinami\u010dka gospodarstva koja proizvode tu hranu trebala bi biti dodatno nagra\u0111ena za njihov trud i pozitivan doprinos podizanju kvalitete \u017eivota na Zemlji. Dakle, ako povu\u010demo crtu, dr\u017eava bi trebala osigurati da ta hrana bude dostupna za svaki d\u017eep i istovremeno bi svatko tko je proizvodi trebao biti dodatno nagra\u0111en. <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Za uzor si mo\u017eemo uzeti primjer najve\u0107eg biodinami\u010dkog imanja na svijetu SEKEM \u2013 u Egiptu, gdje su uspjeli biodinami\u010dkim metodama o\u017eivjeti tisu\u0107e hektara pustinje, na kojima sada proizvode cijeli niz biljaka. Poljoprivrednici su tamo nagra\u0111eni za biodinami\u010dki na\u010din proizvodnje. SEKEM je zapravo pojam za Egipat, kao dr\u017eava u dr\u017eavi, koja ima stvarno velik pozitivan ugled. Cijene njihovih biodinami\u010dkih proizvoda su kod njih jednake konvencionalnim ili \u010dak ni\u017ee, da si ih mo\u017ee priu\u0161titi svatko. Ljudi najprije kupuju takvu hranu, \u0161to poti\u010de poljoprivrednike na takvu proizvodnju. Razliku u proizvodnji (po na\u0161em subvencije po hektaru) poljoprivrednicima pokrivaju iz takozvanog \u00bbOkoljskog sklada\u00ab, koji kotira na svjetskoj burzi. Znanstveno je naime dokazano da jedino biodinami\u010dka poljoprivreda pridonosi ubla\u017eavanju klimatskih promjena i sni\u017eava emisije stakleni\u010dkih plinova i za to su tako\u0111er prikladno nagra\u0111eni. <\/span><\/p>\n

Dakle, i u Europi odnosno po svijetu bi trebali razviti \u00bbOd\u0161tetni sklad\u00ab, u koji bi pla\u0107ali oni koji vi\u0161e uni\u0161tavaju zemlju, i financirali one koji to rade manje ili ni\u0161ta. Tvrdnja da bismo bili gladni ako bismo radili na takav na\u010din nikako ne stoji. <\/span><\/p>\n

SEKEM ima plan da do 2028. uklju\u010di u ekolo\u0161ku odnosno biodinami\u010dku poljoprivredu 250.000 gospodarstava, dakle \u010detvrtinu svih u Egiptu, \u0161to bi trebala biti prekretnica za preusmjeravanje milijuna gospodarstava u ekolo\u0161ko odnosno biodinami\u010dko poljoprivredu do 2058. Po vi\u0111enom vjerujem da \u0107e im uspjeti. A \u0161to je sa Slovenijom, bi li mogla postati raj pod Alpama? <\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Kakav ti se \u010dini odnos lokalnih donositelja odluka (op\u0107ine, \u017eupani, op\u0107inska vije\u0107a) prema zdravoj, lokalno proizvedenoj hrani? Posve\u0107uju li tome dovoljno pozornosti? Je li to ne\u0161to \u0161to bi trebalo bolje urediti odnosno prioritizirati najprije na dr\u017eavnoj razini (vlada, ministarstvo poljoprivrede), da bi potom pre\u0161lo u lokalno okru\u017eenje?<\/span><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/span>Odnosa prema zdravoj, lokalno proizvedenoj hrani gotovo da i nema, dakle tome se ne posve\u0107uje niti pribli\u017eno dovoljno pozornosti \u2013 barem je u Pomurju tako. To bi bilo apsolutno nu\u017eno urediti najprije na dr\u017eavnoj razini, a potom i na lokalnoj, op\u0107inskoj \u2013 u biti bi u to trebali aktivno uplesti cijeli sustav, dr\u017eavu, sva ministarstva. To bi mogao biti prioritet na nacionalnoj razini \u2013 naravno i s financijskog vidika.<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Kako razumije\u0161 \u201codr\u017eivu prehranu u ruralnim podru\u010djima\u201d, na \u0161to sve pomisli\u0161 kad to \u010duje\u0161\/pro\u010dita\u0161? Koje su za tebe glavne zna\u010dajke \/ temelji odr\u017eivog prehrambenog lanca u lokalnom okru\u017eenju?<\/span><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/span>Pojam \u00bbodr\u017eivo\u00ab mo\u017eemo vrlo lijepo objasniti na primjeru individualnosti gospodarstva u biodinamici. Svako biodinami\u010dko gospodarstvo ili vrt je cjeloviti \u017eivi organizam. Taj organizam je sastavljen od mnogih suodvisnih elemenata, kao \u0161to su: polja, \u0161ume, biljke, \u017eivotinje, tlo, kompost, ljudi i duh mjesta. Biodinami\u010dari naime nastoje poslu\u0161ati krajolik, prirodu i poku\u0161avaju \u0161to vi\u0161e osjetiti \u0161to bi moglo najbolje nastati i uspijevati na njoj. Kreativni razvoj gospodarstva kao jedinstvene individualnosti, uzimaju\u0107i u obzir sve njegove kvalitete i zna\u010dajke te njega i rad u skladu s prirodnim datostima i silama prirode, klju\u010d je biodinami\u010dkog poljoprivrednog gospodarstva.<\/span><\/p>\n

Godi\u0161nje i vi\u0161egodi\u0161nje povr\u0107e, za\u010dini, cvije\u0107e, bobi\u010dasto vo\u0107e, vo\u0107e, ora\u0161asti plodovi, \u017eitarice, pa\u0161njaci, krma, autohtone biljke i \u017eive me\u0111e, mogu pridonijeti raznolikosti biljaka i ja\u010daju zdravlje i otpornost organizma na gospodarstvu. Korisna je i raznolikost doma\u0107ih \u017eivotinja, jer svaka \u017eivotinjska vrsta donosi druga\u010diji odnos prema zemlji i jedinstvenu kvalitetu gnoja. Biodinami\u010dka gospodarstva i vrtovi djeluju tako da preko svjesnih, \u017eivih me\u0111usobnih odnosa povezuju biljke, \u017eivotinje i tlo sa \u017eivotom koji nas okru\u017euje. Na taj na\u010din se odr\u017eava ravnote\u017ea, koja je nu\u017ena za dobar i kvalitetan opstanak svih organa gospodarstva odnosno cjeline. <\/span><\/p>\n

Biodinami\u010dke biljke rastu u \u017eivim tlima, \u0161to biljkama osigurava kvalitetno zdravlje i hranu. To se kemijskim gnojivima ili hidroponskim uzgojem ne mo\u017ee posti\u0107i. Biodinami\u010dka gospodarstva nastoje stvoriti vlastitu plodnost tla pomo\u0107u kompostiranja, uklju\u010divanja \u017eivotinja, zastiranja i kolobarenja. Kompostiranje stvara harmoniju \u017eivotinjskog gnoja, biljnih materijala i zemlje. Ta harmonija rezultira sna\u017enim izvorom mo\u0107i i plodnosti gospodarstva kao organizma. Uklju\u010divanje \u017eivotinjske raznolikosti poma\u017ee u obnavljanju hranjivih tvari i osigurava gnoj koji tlo njeguje. Pokrovni raznovrsni biljni usjevi tako\u0111er pridonose plodnosti tla na gospodarstvu, jer tako priskrbe dovoljno kisika i du\u0161ika i na taj na\u010din njeguju i odr\u017eavaju \u017eivot tla odnosno prsti.   Kolobarenje poma\u017ee uravnote\u017eiti potrebe svakog proizvoda i omogu\u0107uje raznoliko kreativno izra\u017eavanje u tlu. U zajedni\u010dkom te prakse smanjuju i uklanjaju potrebu za umjetnim gnojivima i omogu\u0107uju da je gospodarstvo uravnote\u017eeno i dobro otporno. <\/span><\/p>\n

Biodinami\u010dki kompost je oja\u010dan i o\u017eivljen uporabom \u0161est preparata iz stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, masla\u010dka i baldrijana. Svako od tih ljekovitih bilja se preoblikuje po jedinstvenom postupku, koji ga dovodi u odnos sa \u017eivotinjskim kraljevstvom, sa zemljom i s godi\u0161njim ciklusima. <\/span><\/p>\n

U biti je biodinamika najpotpuniji odr\u017eivi sustav, koji nema nikakvih nedostataka i u skladu je odnosno u harmoniji sa svom \u017eivom i ne\u017eivom prirodom, okoli\u0161em, univerzumom. <\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Kako bi ukratko objasnila razlike izme\u0111u ekolo\u0161ke i biodinami\u010dke poljoprivrede? Dr\u017ei li da bi izme\u0111u njih trebala biti otprilike takva razlika, kao \u0161to je izme\u0111u konvencionalne i ekolo\u0161ke poljoprivrede? Koje su dakle glavne zna\u010dajke i razlike s vidika (kvalitete i koli\u010dine) proizvoda, obradive povr\u0161ine i \u0161ire okolice (okoli\u0161a), ulo\u017eenog inputa (vrijeme, energija, mehanizacija)? <\/span>
<\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"razlika\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"razlika\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/span>Biodinami\u010dki poljoprivrednici i vrtlari daju prednost prirodnom opra\u0161ivanju, sjemenarjenju i nasljednim pasminama \u017eivotinja. Biodinami\u010dka gospodarstva nastoje za pridobivanje sjemena i \u017eivotinjskih stale\u017ea unutar gospodarstva, pri \u010demu uklju\u010duju selekciju i uzgoj u poljoprivrednim djelatnostima, kad god je to mogu\u0107e. To omogu\u0107i razvoj jedinstvenih, lokalno prilago\u0111enih i senzibiliziranih biljaka i \u017eivotinja. Te se biljke i \u017eivotinje odlikuju kvalitetnim nutritivnim vrijednostima i odli\u010dnim, bogatim okusom. Otporne su protiv \u0161tetnika i bolesti . <\/span><\/p>\n

Biodinami\u010dki poljoprivrednici brinu za doma\u0107e \u017eivotinje tako da podr\u017eavaju njihovo zdravlje i potpuno izra\u017eavanje njihove prirode. \u017divotinjama se daje krma koja je primjerena za njihov probavni sustav i nikada nisu hranjene \u017eivotinjskim nusproizvodima. Teleta, janjad i mladi\u010di odrastaju uz mlijeko stada i ne uz mlije\u010dne nadomjestke. Koko\u0161i imaju kljunove, a krave rogove, jer svaki dio \u017eivotinja ima va\u017enu prirodnu funkciju. Sve \u017eivotinje imaju slobodan ispust, pristup krmi na otvorenom te puno prostora za slobodno kretanje.  <\/span><\/p>\n

Osim kompostnih pripravaka, u biodinamici se koriste i potencirana teku\u0107a \u0161kropiva, koja odr\u017eavaju zdravlje, vitalnost i senzitivnost gospodarstva i vrta. Uporaba preparata 500 – gnoj iz roga, pobolj\u0161ava \u017eivotni vijek tla i odnos izme\u0111u zemlje i biljaka. Uporaba preparata 501 – kremen iz roga, pak pove\u0107a biljnu imunost, ja\u010da fotosintezu i pospje\u0161uje zrenje. \u010caj od preslice poma\u017ee spre\u010davati gljivi\u010dne bolesti i uravnote\u017euje element vode u biljkama i tlima.  <\/span><\/p>\n

Kad gospodarstva i vrtovi uklju\u010duju sna\u017enu raznolikost biljaka i \u017eivotinja te stvaraju \u017eivotni prostor prirodnim grabe\u017eljivcima, \u0161tetnici i bolesti imaju malo uspjeha. Kad se bolest ili \u0161tetnik pojavi, to \u010desto pokazuje na neravnote\u017eu u poljoprivrednom organizmu i mo\u017ee ga se razumjeti kao na\u010din prirode, koji poku\u0161ava otkloniti neravnote\u017eu. Biodinami\u010dki poljoprivrednik trudi se utvrditi osnovnu neravnote\u017eu i na\u0107i na\u010dine za prilagodbu dobrih praksi za pobolj\u0161anje zdravlja poljoprivrednog organizma. <\/span><\/p>\n

Biodinami\u010dki poljoprivrednici i vrtlari promatraju ritmove i cikluse Zemlje, Sunca, Mjeseca, zvijezda i ostalih planeta te poku\u0161avaju razumjeti suptilne na\u010dine, kako okoli\u0161 i \u0161ire svemir utje\u010du na rast i razvoj biljaka i \u017eivotinja. Biodinami\u010dki kalendar podr\u017eava tu osvije\u0161tenost i razumijevanje s osiguravanjem podrobnih astronomskih informacija i navoda optimalnih vremena za sjetvu, presa\u0111ivanje, gnojenje, spravilo i uporabu biodinami\u010dkih pripravaka. <\/span><\/p>\n

Biodinamika je svjesni, participativni i odgovorni na\u010din poljoprivrede i bivanja u svijetu, koji donosi lije\u010denje tlima, biljkama, \u017eivotinjama, ljudima i planetu. <\/span><\/p>\n

Biodinami\u010dke poljoprivrednike poti\u010de \u017eelja za zadovoljavanjem stvarnih potreba ljudi i Zemlje, \u0161to \u010desto prema\u0161uje proizvodnju hrane. Ve\u0107ina biodinami\u010dkih pobuda poku\u0161ava utjeloviti trojni pristup (ekolo\u0161ka, socijalna i ekonomska odr\u017eivost). Mnogi biodinami\u010dari po svijetu sudjeluju u kreativnim partnerstvima s drugim gospodarstvima, \u0161kolama, zdravstvenim i wellness ustanovama, restoranima, hotelima, domovima za socijalnu terapiju i drugim organizacijama. Biodinamika je stoga sna\u017ean koncept regenerativne poljoprivrede i istovremeno sna\u017eno gibanje za nova razmi\u0161ljanja i prakse na svim podru\u010djima \u017eivota, povezanih s hranom i zemljom. <\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Gdje vidi\u0161 najve\u0107e potencijale za (daljnji) odr\u017eivi razvoj prehrambenog lanca u Pomurju? Je li to npr. pove\u0107anje postotka biodinami\u010dkih poljoprivrednika, razvoj obrazovnih dru\u0161tava, ekolo\u0161kih zadruga, ja\u010danje savjetodavnih slu\u017ebi, bolje me\u0111usobno sura\u0111ivanje odnosno organiziranje razli\u010ditih dionika, kombinacija navedenog ili jo\u0161 ne\u0161to drugo?<\/span><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/span>Svakako u kombinaciji svega navedenog i tako\u0111er re\u010denog u prethodnim odgovorima. Druga\u010dije pak ne samo Pomurje, ve\u0107 bi cijela Slovenija mogla postati biodinami\u010dki raj na Zemlji, jer imamo sav potencijal za razvoj u tom smjeru. Ako je uspjelo SEKEM-u u Egiptu s pomo\u0107u biodinami\u010dkih metoda i pristupa o\u017eivjeti tisu\u0107e hektara pustinje, nama mo\u017ee uspjeti cijelu Sloveniju promijeniti u biodinami\u010dki vrt Europe. To bi donijelo nezamislive prednosti i koristi za cijelo dru\u0161tvo, prirodu, sva \u017eiva bi\u0107a, okoli\u0161, \u2026<\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Prije nekoliko mjeseci si na dvjema lokalnim osnovnim \u0161kolama odr\u017eala predavanje o zdravoj prehrani za djecu \/ \u0161kolarce \u2026 za\u0161to je za djecu (jo\u0161 vi\u0161e) va\u017eno \u0161to jedu? Ima\u0161 li kakve preporuke za \u0161kolske jelovnike ili roditelje, koji za svoju djecu kuhaju doma?<\/span><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/span>Budu\u0107i da djeca rastu, razvijaju se \u2013 ne samo tjelesno, ve\u0107 i mentalno, tro\u0161e puno energije za igru, u\u010denje, kretanje, \u2026 jo\u0161 je toliko va\u017enije kakvu hranu jedu. Ta ih naime izgra\u0111uje i stvara temelje za daljnji zdrav i krepak psiho-fizi\u010dki razvoj. Kao \u0161to je rekao dr. Rudolf Steiner, utemeljitelj biodinamike, waldorfske pedagogije, antropozofije, \u2026 hrana utje\u010de i na ja\u010danje volje \u010dovjeka. Danas mo\u017eemo vidjeti da dru\u0161tvo postaje instant apati\u010dno, nezainteresirano, bez volje, \u0161to mo\u017eemo izme\u0111u ostalog pripisati i u\u017eivanju ne-vitalne, osiroma\u0161ene, mrtve, toksi\u010dne hrane, koja je na raspolaganju na trgova\u010dkim policama. Ta hrana je bez prave hranjive, nutritivne i vitalne vrijednosti, vi\u0161e ili manje je mrtva i toksi\u010dna za na\u0161 cijeli organizam. Nasuprot tome, biodinami\u010dki proizvedena hrana puna je \u017eivotne, vitalne energije, \u0161to se naravno pozitivno odra\u017eava na zdravlju i osje\u0107aju ljudi koji u\u017eivaju takvu proizvedenu hranu. Razlika je stvarno ogromna i osjetna. Svaki tko ima svoj vrt bi u biti ve\u0107 od djetinjstva trebao biti uklju\u010den u zdravu proizvodnju hrane i to znanje bi se nu\u017eno trebalo prenositi iz roda u rod. Za to bi u velikoj mjeri trebale poskrbiti i \u0161kole i druge javne ustanove, jer je zdrava, vitalna samoopskrba temeljnog zna\u010daja za pre\u017eivljavanje, kao i za podizanje i o\u010duvanje kvalitete \u017eivota pojedinca i dru\u0161tva. I to bi trebalo biti maksimalno i podr\u017eano od strane dr\u017eave. <\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t

Makrobios Panonija: Za kraj jo\u0161 pitanje, ako mo\u017ee\u0161 istaknuti jednu stvar, zbog koje si optimisti\u010dna i jednu zbog koje si pesimisti\u010dna glede daljnjeg razvoja odr\u017eivog prehrambenog lanca u Pomurju i\/ili u Sloveniji?<\/span><\/h2>\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sonja Bertalani\u010d: <\/span>Trenutno smo u fazi poku\u0161aja uvo\u0111enja biodinami\u010dkih metoda proizvodnje u Pomurju. Kao \u0161to sam ve\u0107 spomenula, biodinamika nudi cjelovita regenerativna rje\u0161enja za budu\u0107nost i istovremeno je najstariji oblik ekolo\u0161ke poljoprivrede, koji ima vrlo pozitivne, cjelovite rezultate i trebali bismo je po\u010deti stavljati na prvo mjesto. Uostalom, znanstveno je dokazano da biodinamika proizvodi najkvalitetniju hranu te je istovremeno svjesni, participativni i odgovorni na\u010din poljoprivrede i bivanja u svijetu, koji donosi lije\u010denje tlima, biljkama, \u017eivotinjama, ljudima i planetu. Svaki jedinstven i samoopskrban poljoprivredni organizam velikodu\u0161no pridonosi ekolo\u0161koj, ekonomskoj, socijalnoj i duhovnoj vitalnosti svoje okolne zajednice i cijele \u017eive Zemlje. Budu\u0107i da smo zemlja s malim poljoprivrednim povr\u0161inama, jo\u0161 bismo vi\u0161e trebali davati naglasak proizvodnji hrani najvi\u0161e mogu\u0107e kvalitete i razvijanju te povezivanju \u0161arolikih pri\u010da s cjelovitim, odr\u017eivim pristupom zdravog na\u010dina \u017eivota i \u0161arolikosti. Uzimaju\u0107i u obzir na\u010dela biodinami\u010dke proizvodnje, mo\u017eemo osiguravati i ispunjavati sve strate\u0161ke ciljeve \u0161to se ti\u010de o\u010duvanja plodnosti tla odnosno svih faktora koji ugro\u017eavaju plodnost tla i istovremeno brinemo za odr\u017eivo poljoprivredno gospodarstvo u naj\u0161irem mogu\u0107em bio-kru\u017enom gospodarskom smislu. Npr. ako \u010dovjek konzumira kvalitetnu hranu, ne treba je koli\u010dinski pojesti toliko, kao da u\u017eiva nekvalitetnu i nutritivno osiroma\u0161enu hranu. Uz konzumirani obrok kvalitetne hrane, koli\u010dina se doslovno prepolovi. Tehtnica se u svim pogledima (ekonomskom, nutritivnom, bio-kru\u017eno gospodarskom \u2026) prevesi na stranu kvalitete, a ne kvantitete. <\/span><\/p>\n

Tako\u0111er, trudimo se uspostaviti organiziranost u vezi s otkupom ekolo\u0161kih proizvoda i opskrbe ekolo\u0161kih poljoprivrednika repromaterijalom, uklju\u010duju\u0107i ekolo\u0161ko sjeme. Od iznimne va\u017enosti bila bi i proizvodnja ekolo\u0161kih i autohtonih sorti sjemena u Sloveniji, kako bismo mogli uspostaviti opskrbno-otkupni lanac. Osnovali smo Dru\u0161tvo ekolo\u0161kih poljoprivrednika Pomurja Rodna Gruda i Pomursku ekolo\u0161ku zadrugu, upravo s ciljem da se djelovanje na podru\u010dju ekolo\u0161ke i biodinami\u010dke poljoprivrede jo\u0161 vi\u0161e oja\u010da i pro\u0161iri te, prije svega, da bismo stvorili kratke lokalne opskrbne lance, da bi se ekolo\u0161ki i biodinami\u010dki poljoprivrednici me\u0111usobno vi\u0161e povezali, sura\u0111ivali, si pomagali i tako olak\u0161ali rad te pove\u0107ali prihode. Nadam se da \u0107e na\u0161 trud biti nagra\u0111en razumijevanjem i aktivacijom cijelog dru\u0161tva i svih dionika u tom smjeru, jer samo tako mo\u017eemo biti uspje\u0161ni u razvoju i \u0161irenju ideja u \u017eeljenom smjeru. <\/span><\/p>\n

Sve to za sobom povla\u010di ogromne izazove, kao i negativna iskustva na putu. Uvijek negdje mo\u017ee zapeti i ne do\u0111e do ostvarenja zadanog. <\/span><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Sufinancijer projekta:<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\"eko\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Za mi\u0161ljenja iznesena u ovom dokumentu isklju\u010divo su odgovorni autori dokumenta i ne odra\u017eavaju nu\u017eno stajali\u0161ta Ministarstva za okoli\u0161, klimu i energiju ili Eko sklada j.s.<\/em><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pozivamo vas da pro\u010ditate intervju s magistricom sigurne prehrane, savjetnicom za ekolo\u0161ku poljoprivredu pri KGZS-u i autoricom knjige Post i cjelovita hrana \u010dovjeka. Razgovarali smo s njom o odr\u017eivoj prehrani u ruralnim podru\u010djima, ekolo\u0161koj poljoprivredi, biodinamici, dobrim praksama u inozemstvu i potencijalima Pomurja. <\/p>\n

Intervju je proveden u sklopu projekta Odr\u017eiva prehrana u ruralnim podru\u010djima: od samoopskrbe do suopskrbe, koji financira Ekosklad putem natje\u010dajnih sredstava NVO23. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":10298,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"uix_meta_title":"","uix_meta_description":"","uix_canonical_url":"","footnotes":""},"categories":[27],"tags":[],"class_list":["post-10297","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10297","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=10297"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10297\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10309,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/10297\/revisions\/10309"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/10298"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=10297"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=10297"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.makrobios.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=10297"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}